Pooštravanje monetarne politike počelo je uzimati danak na ekonomiji Europske unije (EU), barem ako je suditi prema podacima Eurostata, koji pokazuju kako je gospodarska aktivnost u trećem kvartalu naglo usporila, a polako posustaje i zapošljavanje.
Tako je sezonski prilagođeni bruto domaći proizvod (BDP) EU i eurozone u trećem tromjesečju porastao za 0,2 posto u odnosu na prethodni kvartal, kada je zabilježio rast od 0,7 posto u EU, odnosno od 0,8 posto u eurozoni.
Usporavanje je vidljivo i na godišnjoj razini. U trećem kvartalu je rast gospodarstva EU bio za 2,4 posto (2,1 posto u eurozoni) veći nego u istom razdoblju 2021, što je znatno sporije od plusa od 4,3 posto na oba područja.
Gledano po zemljama, najviše su rasli Cipar i Rumunjska, za 1,3 posto, slijede Poljska i Švedska s rastom od 0,9, odnosno 0,7 posto, dok je Njemačka u plusu mršavih 0,3 posto.
Gospodarska aktivnost najviše je usporila u Latviji i Sloveniji, za 1,7, odnosno 1,4 posto, a zatim u Češkoj i Mađarskoj, za po 0,4 posto.
Eurostat nije raspolagao podacima za Hrvatsku, kao ni za Estoniju, Grčku, Španjolsku, Luksemburg i Maltu.
Rast broja zaposlenih u EU i eurozoni prati slabiji tempo gospodarskog rasta, uz samo 0,2 posto više zaposlenih u odnosu na drugi kvartal.
U odnosu na isto razdoblje lani, broj zaposlenih u trećem tromjesečju 2022. porastao je za 1,5 posto u EU i za 1,7 posto u eurozoni.