Europska središnja banka (ECB) ovaj tjedan priprema još jedno snažno povećanje kamatnih stopa pa je pozornost sve više usmjerena na njihovu visinu.
Još početkom godine se drugo uzastopno povećanje za tri četvrtine postotnog boda činilo gotovo nezamislivim, ali nakon tri takva poteza američkih Saveznih rezervi (Fed) oni gotovo postaju norma, a kamatna stopa od 1,5 posto očekivana stvar.
Malotko računa na zaustavljanje kamatne stope na toj razini. No ulagače i ekonomiste muči pitanje koliko će dugo nastaviti rast, posebno dok eurozoni prijeti recesija uslijed nestašice energenata i dok se kućanstva bore s visokim hipotekama i računima za grijanje.
Ekonomisti očekuju oštriji rast i višu konačnu stopu
Viša kamatna stopa
Ta bi pozadina mogla osnažiti zagovornike niskih kamatnih stopa u ECB-u, čija su upozorenja o prenaglom povećanju troškova zaduživanja ugušena rastom cijena, koji su 10 posto, odnosno pet puta viši od cilja. Analitičari koje je Bloomberg anketirao smatraju kako će kamatna stopa na ulaganja vrhunac od 2,5 posto dosegnuti u ožujku, iako od narednog mjeseca očekuju usporavanje tempa dizanja kamatne stope.
Dvodnevni bi sastanak ECB-a mogao postrožiti i uvjete za jeftine krizne kredite omogućene bankama, kao i naznačiti planove za oslobađanje bilijuna eura od kupovina obveznica.
"ECB nije ni blizu kraja u borbi protiv inflacije", izjavio je Elmar Völker, analitičar fiksnih prihoda u saveznoj banci Baden-Württemberg, najvećoj od pet njemačkih državnih banaka. "No možda će od početka 2023. godine postati fleksibilnije", poručio je.
Međunarodni monetarni fond (MMF) upozorava na "toksičnu mješavinu" brze inflacije i slabog gospodarskog rasta te ove zime za polovicu članica eurozone predviđa recesiju. Nadalje navode kako će se stroga monetarna politika vjerojatno morati nastaviti i sljedeće godine.
Pitanje je koliko će kamatne stope oscilirati prije no što počnu sputavati gospodarstvo i predstavljati prepreku. To je, u teoriji, oko dva posto.
ECB "ne smije prerano popustiti", rekao je prošloga tjedna u Washingtonu predsjednik Bundesbanka Joachim Nagel, dok je Slovak Peter Kažimír poručio kako "moramo nastaviti raditi". Tržišta novčanih tokova u 2023. godini predviđaju rast troškova zajma iznad tri posto. To je razina koju zagovarači podizanja kamatnih stopa poput Belgijca Pierrea Wunscha nazivaju "razumnom".
S druge strane, španjolska središnja banka predviđa kako najviša kamatna stopa od 2,25 do 2,5 posto inflaciju srednjoročno može vratiti na cilj od dva posto, ali portugalskog ekonomistu Marija Centenu brine kako bi se ECB u "najgorem slučaju", odnosno ako prenagli s mjerama, morao povući.
Mišljenje Bloomberg Economicsa
"Mislimo da će ECB ciklus pooštravanja kamata okončati u veljači 2023. godine, uz pretpostavku očuvanja financijske stabilnosti, to je u skladu s bilancom koja se počela smanjivati u ožujku", izjavio je David Powell.
Cijene neće biti jedina tema o kojoj će se raspravljati na sastnaku ECB-a. Dužnosnici mogu najaviti strožije uvjete za dugoročno ciljano refinanciranje, odnosno TLTRO zajmove banaka osmišljene za poticanje zaduživanja, jer su uvjeti postali prevelikodušni. U ECB-u vjeruju kako je pravno moguće izmijeniti uvjete tih zajmova.
Moglo bi se raspravljati i o kvantitativnom pooštravanju (KP), procesu rasterećenja od gotovo pet bilijuna eura (4,9 bilijuna dolara) obveznica koje je uglavnom tijekom posljednje krize akumulirao ECB, no i dalje se čekaju konkretne mjere.
Predsjednica Christine Lagarde europskim je zakonodavcima prošli mjesec rekla kako će kvantitativno stezanje (QT) početi "u dogledno vrijeme". Dio se dužnosnika zalaže za smanjenje bilance ECB-a jednostavnim popuštanjem dospijeća obveznica, dok se radi kontrole inflacije usredotočuju na kamatne stope.
Pokretači inflacije: hrana, industrija, energenti i usluge
Inflacija u eurozoni
Ankete ECB-a provedene među potrošačima i analitičarima ukazuju na rast cijena u odnosu na očekivani cilj u predstojećim godinama, kao i na povećanje cijena na tržištu. Dok su ugovorene plaće pokazale umjereni rast, postoji rizik njegovog urušavanja.
"Očekivan je određeni stupanj učinaka inflacije na drugi krug realnog rasta plaća", rekao je guverner irske središnje banke Gabriel Makhlouf. "Ono što želimo izbjeći su efekti trećeg ili četvrtog kruga, gdje bi se ugradila očekivanja više inflacije."
.webp){kind=icon}
