text size
I dok Zapad potiče "kupi sada, plati kasnije", Kina koristi drugačiji model "plati sada, kupi kasnije". U borbi za oživljavanje domaće potrošnje, Kina se oslanja na sistem u kojem potrošači plaćaju unaprijed, a firme tako dobijaju podršku da lakše prebrode ekonomske izazove. U Bosni i Hercegovini, gdje male firme često imaju problem s održavanjem stabilnog novčanog toka, postavlja se pitanje - može li ovakav model plaćanja unaprijed i subvencioniranja potrošačkih kredita pomoći i domaćim poduzetnicima da prebrode ekonomske izazove?
Skepticizam prema plaćanju unaprijed
Edin Mehić, suosnivač i direktor sektora za strategiju kompanije Bloomteq, smatra da model "plati sada, koristi kasnije" može predstavljati značajnu priliku za rješavanje jednog od najkritičnijih izazova u bosanskohercegovačkom/balkanskom poslovnom okruženju - problema novčanog toka (cash flowa).
"Mnoga mala i srednja poduzeća ovdje gube jednostavno zato što nemaju likvidnost za početne investicije ili operativne troškove", kaže Mehić. Dodaje da je prednost ovog modela u tome što omogućava firmama da se fokusiraju na ono što najbolje rade – isporuku kvalitetnih proizvoda i usluga, umjesto da troše energiju na naplate, finansijski inženjering ili skupo zaduživanje.
Licencirana fotografija / Edin Mehić - Direktor sektora strategije kompanije Bloomteq
"Međutim, uspjeh ovog modela u BiH direktno ovisi o tome kako se implementira", upozorava Mehić. Naglašava kako je u našem regionu prisutan skepticizam prema plaćanju unaprijed, često opravdan ranijim negativnim iskustvima.
"Zato je izgradnja povjerenja kroz transparentne procese i dosljedno ispunjavanje obaveza ne samo poželjna, već i poslovni imperativ. Idealno je primijeniti na postojeće klijente", dodao je Mehić.
Ključna razlika između uspješnih i neuspješnih kompanija u ovom modelu, navodi on, jeste shvatanje da naplata nije kraj, već početak odnosa s kupcem.
"Na kraju dana, u malom tržištu poput našeg, reputacija je sve", zaključuje Mehić.
Dodatni kredit za potrošnju
U Kini, kada se ošišaš ili jedeš u restoranu, prodavac te često podstiče da unaprijed platiš za više usluga. Možeš platiti unaprijed deset šišanja ili staviti 1.000 juana (oko 140 dolara) na prepaid karticu, a firma će ti zauzvrat dati dodatni kredit za potrošnju.
Iako ovakvi sistemi nisu jedinstveni za Kinu, oni su tamo neobično rašireni. Prema izvještaju iz 2023. godine, izdano je više od 1,5 milijardi prepaid kartica, ukupne vrijednosti skoro 740 milijardi juana. Poduzeća na ovaj način zaključavaju buduću prodaju i unaprijed dobijaju novac za svoj biznis, što za tipičnog izdavaoca kartica čini više od 10 posto prihoda, piše Economist.com.
Suprotno uobičajenom zapadnom modelu finansiranja od prodavca, u Kini kupac praktično pozajmljuje novac firmi. Bonus koji firma dodaje depozitu kupca raste s veličinom početnog uloga i može biti značajan. Naprimjer, kupci koji ulože 10.000 juana, mogu dobiti dodatnih 2.000 juana za potrošnju u prodavnici. Ako potroše taj novac u roku od godinu dana, to je godišnja "kamatna" stopa od 20 posto, plaćena u robi.
Koji su rizici ovog modela
Programi lojalnosti su popularni u većini zemalja - kupci često mogu dobiti desetu kafu ili hljeb besplatno nakon što plate prvih devet. Model preplate poznat je i korisnicima teretana ili joga studija, ali u tim slučajevima plaća se za fiksni raspored termina, dok se kineske prepaid kartice često ne ograničavaju vremenom važenja.
No, i u ovom sistemu postoje rizici. Jedan od njih je taj što biznis može propasti i kupci tada gube sav neiskorišteni novac. Istraživanja pokazuju da postoje i prevarantske šeme koje dodatno ugrožavaju povjerenje.
Ipak, ovakav sistem u BiH mogao bi donijeti koristi, ali zahtijeva pažljivu implementaciju i snažan fokus na povjerenje i sigurnost potrošača.
.webp){kind=icon}
