.webp){kind=icon}
Poslovni turizam u Bosni i Hercegovini se polako razvija, a za značajniji zamah neophodna je institucionalna podrška, razvoj infrastrukture i brendiranje BiH kao top destinacije za ovu vrstu turizma.
Aktivnosti poslovnog turizma (MICE-Meetings, Incentives, Conventions & Exhibitions) podrazumijevaju učestvovanje na sastancima, kongresima, konferencijama i izložbama. Postoji jaka veza između ekonomije zemlje i poslovnog turizma. Prema podacima Statista, poslovni turizam je u 2020. vrijedio 700 milijardi dolara, a predviđa se da će do 2028. porasti za 188 posto.
Poslovni putnici manje su osjetljivi na svoje izdatke jer oni sami općenito izdvajaju samo djelić troškova. Istraživanja su pokazala da poslovni putnici potroše i do četiri puta više tokom putovanja od bilo koje druge vrste turista. Zapravo, rano istraživanje koje su proveli Davidson i Cope otkrilo je da je omjer dnevne potrošnje poslovnih putnika u odnosu na potrošnju u slobodno vrijeme općenito između 2:1 i 3:1.
Ekonomski doprinos
Stoga poslovni turizam daje značajan ekonomski doprinos globalno i lokalno. Poslovni turizam također promovira razvoj napredne infrastrukture i saobraćajnih sistema od kojih koristi imaju i drugi oblici turizma, kao i lokalno stanovništvo, navodi se na portalu Tourism Teacher.
BiH bilježi rekordne rezultate u broju dolazaka turista. Međutim,većina njih dolazi na odmor tokom ljeta, te ono što u narednom periodu treba biti fokus jeste dovođenje što više poslovnih događaja u BiH i organizacija kongresa, konferencija i sajmova, posebno uzimajući u obzir da je dokazano da poslovni turisti troše tri puta više od turista koji dolaze na odmor.
"Ono što mi u BiH prvenstveno trebamo jeste brendiranje, tj. ići s marketingom u tom smjeru, evo šta sve nudimo poslovnim gostima. Možemo ići i prema izgradnji kongresnih centara, poput velikih destinacija, velikih gradova koji su najbolji primjeri u cijelom svijetu za poslovni turizam, ali ono što možemo odmah uraditi jeste marketing onoga što već imamo, jer imamo jako puno toga i to je kvalitetno i dobro", kazala je Josipa Terzić-Rezić, voditeljica projekta PoslovniTurizam.ba/BH-Meetings.com, na konferenciji Razvoj poslovnog turizma u BiH - potencijali i prilike.
Licencirane fotografije
Haris Fazlagić, predsjednik Turističke zajednice Kantona Sarajevo, kazao je da je primjetno da veliki broj ljudi u Sarajevo dolazi zbog posla.
"Da li je to neka konferencija, samit, neko sportsko takmičenje... Sarajevo u ovom trenutku vapi za modernim i većim kongresnim centrima, pristupačnim, i svim onim što tu treba da bude. Kongresni turizam, konferencijski turizam je u velikoj ekspanziji", istaknuo je Fazlagić.
Dodao je da je BiH u kontekstu poslovnog turizma jako povoljna destinacija, međutim za razvoj ove vrste turizma moramo imati dobru infrastrukturu, dobru putnu infrastrukturu, letove i naravno moramo imati sale i kongresne centre.
"U svakom smislu smo ekonomski povoljna destinacija, glavni grad BiH u srcu Evrope, imamo sve predispozicije, na nama je samo da radimo posao", rekao je Fazlagić.
Belmina Bajrović, direktorica Hotela Europe Group, hotel Holiday, kazala je da 60 posto njihovih gostiju dolazi u Sarajevo zbog posla, te su u 2023. zabilježili rast broja ovih turista od 10 posto. Ono što predstavlja veliki problem u smislu kreiranja strategija i planova budućeg razvoja ove vrste turizma jeste nedostatak konkretnih statističkih podataka o broju dolazaka turista zbog posla na entitetskom i državnom nivou.
BiH potrebni veliki kongresni centri/Depositphotos
"Ti podaci su nam potrebni iz razloga što Sarajevo i BiH imaju puno uspješnih pojedinačnih priča, kao i niz inicijativa iz privatnog sektora i preduvjeta za razvoj poslovnog turizma, koje sada treba iskoristiti i ujediniti pod jedinstvenu strategiju i sistemsku komunikaciju", kazao je Almir Peštek, redovni profesor na Katedri za marketing Ekonomskog fakulteta u Sarajevu.
Dodao je da je u promociji neophodna sinergija turističke zajednice, javnog i privatnog sektora te da je na sajmovima potreban jedinstven nastup.
"Destinaciju ne može predstavljati pojedinac iz privatnog sektora", dodao je.
Nermina Sefer, direktorica hotela Hills, kazala je da s ciljem promocije hotela kao kongresnog centra kontaktiraju turističke i event agencije, tour operatere, kompanije te posjećuju sajmove.
"Dugo se nije vidio potencijal poslovnog turizma u BiH, jer teško je promovirati destinaciju ako sami nastupate na sajmovima, a vrlo često smo samo mi prisutni iz BiH", dodala je.
U ovom segmentu ne treba zaboraviti ni edukaciju kadrova koji će moći uspješno odgovoriti na potrebe i zahtjeve turista koji u BiH dolaze zbog posla.
Poslovni turisti troše više/Depositphotos
"Edukacija i obuka kadrova kroz programe certificiranja ključni su za osiguranje kvalificirane radne snage sposobne da upravlja kompleksnim događajima. Olakšanje administrativnih procedura, razvoj finansijske podrške i sponzorstava te intenziviranje promotivnih aktivnosti ključni su za povećanje broja organiziranih događaja i privlačenje međunarodnih učesnika", rekao je Enis Hadžimujić, vlasnik Business Concierge Center Sarajevo.
Kroz projekt USAID Turizam do sada su provedene brojne aktivnosti koje su rezultirale unapređenjem stanja u poslovnom turizmu u Bosni i Hercegovini. Feđa Begović, direktor projekta, istaknuo je kako poslovni turizam može riješiti probleme s kojima se turizam u BiH susreće, kao što su kratak boravak turista - svega dva noćenja i sezonalnost.
"Ključni faktori za daljnji razvoj uključuju izgradnju infrastrukture, poboljšanje avionskih konekcija, edukaciju i certificiranje lokalnih stručnjaka, promociju i marketing, te razvoj partnerstava između javnog i privatnog sektora", dodao je.
Top destinacije u svijetu
Portal Global Business Travel navodi da se samo u Sjedinjenim Američkim Državama svaki dan dogodi otprilike 1,3 miliona poslovnih putovanja, a prosječni poslovni putnik u prosjeku ide na 6,8 putovanja godišnje. Brzi pogled na ključne statističke podatke o poslovnim putovanjima potvrđuje samu količinu poslovnih putovanja: 2021. potrošnja u SAD-u na poslovna putovanja iznosila je ukupno 269,3 milijarde dolara.
Ključni globalni finansijski centri poput Londona, Pariza, Berlina, Frankfurta, Toronta, Dubaija, Sydneya, Šangaja i Tokija dosljedno su prepoznati kao vrhunska poslovna odredišta. Svjetski ekonomski forum dalje ističe Japan, SAD, Španjiu, Francusku i Njemačku kao najbolje izbore. Ali kako se svjetska ekonomija razvija, novi gradovi se guraju u prvi plan. Studija Svjetskog vijeća za putovanja i turizam o 82 glavna odredišta korporativnih putovanja predviđa da će do 2032. gradovi na Bliskom istoku i u Africi dominirati popisom popularnih odredišta za međunarodna poslovna putovanja, a Singapur i evropski gradovi zaokružuju prvih 10.
Izvještaj također predviđa da će zemlje Bliskog istoka i Azije i Pacifika do 2032. doživjeti najveći skok poslovne potrošnje, sa Džakartom, Džedom, Rijadom, Singapurom i Hong Kongom koji prednjače u rastu.
