Mališević: Globalna nesigurnost usporava rast bh. industrije

Direktor Sektora za industriju i usluge Privredne komore FBiH, Almin Mališević, iznio je prognoze za bh. industriju, tvrdeći da se globalna nestabilnost preslikala na Bosnu i Hercegovinu, rezultirajući izazovima za rast ekonomiju, te kazao da je 2023. godina, iako nema kompletnih zvaničnih podataka, godina stagnacije za bh. industriju.

"Globalna nestabilnost se prelila i na BiH i usporila rast ekonomije. Značajan broj privrednih društava susreće se sa smanjenjem narudžbi i zahtjevima za smanjenje  cijena proizvoda. S obzirom na rast cijena energenata i drugih troškova, kompanije su se našle u situaciji koja može ugroziti njihovu konkurentnost", kazao je Mališević.

Da situacija nije zadovoljavajuća, kako je dodao, potvrđuju i zvanični statistički podaci o smanjenju obima industrijske proizvodnje u Federaciji BiH i podaci o izvozu. Ukupna industrijska proizvodnja u FBiH u oktobru u odnosu na septembar 2023. godine manja je za 2,9 posto, dok je u odnosu na oktobar 2022. godine manja za 3,4 posto. Kako je dodao mjesečna poređenja ukazuju da je industrijska proizvodnja u oktobru u odnosu na septembar  u prerađivačkoj industriji manja za 2,8 posto, dok je u odnosu na oktobar 2022. godine manja je za 4,1 posto.

"U padu je i izvoz ruda, metala i njihovih proizvoda, što je vrlo ozbiljan indikator da ova industrijska grana, koja je pokretač razvoja, ide u nepovoljnom smjeru. Ukoliko posmatramo izvoz iz BiH, posljednje desetljeće izvoz je rastao iz godine u godinu, osim 2020. godine kada je korona uzrokovala velike padove na globalnom nivou", rekao je.

Međutim, kako je dodao, 2023. godina je promijenila pozitivne trendove i sa podacima kojima raspolaže za devet mjeseci ove godine u odnosu na isti period 2022. godine, pad izvoza iz BiH je 6,1 posto, a iz Federacije BiH sedam posto.

"Postoji optimizam da bi posljednji kvartal mogao popraviti kretanja koja se odnose na prva tri kvartala. Kada  govorimo o novčanim vrijednostima, pad izvoza iz BiH je za devet mjeseci 2023. u odnosu na 2022. viši od 850 miliona KM", navodi. 

Kada je riječ o granama industrije u Federaciji BiH koje su najviše pogođene negativnim trendovima, kako je naveo, među prvima su tekstilna industrija i industrija obuće, zatim industrija namještaja i metalska industrija.

Metalska i elektroindustrija je dominantno izvozna industrija i izvoz za devet mjeseci  je bio veći od četiri milijarde KM što je gotovo 50 posto ukupnog izvoza Federacije BiH. Radi se o dugogodišnjim nosiocima razvoja bh. privrede i kompanije metalske i elektroindustrije u FBiH zapošljavaju više od 34.000 radnika.

"Radi sagledavanja kompletne slike, potrebno je pogledati i zaposlenost koja je kada je riječ o  prerađivačkoj industriji FBiH imala pad od 0,6 posto, a  pad je bio u tekstilnoj i industriji obuće. Druge grane su uglavnom zadržale broj radnika ili je on blago rastao", dodao je. 

Fena

Što se tiče izvoznih tržišta, po  njegovim riječima, 2023. nije donijela nikakve promjene, pa i dalje dominira izvoz u zemlje EU, a prednjači izvoz u Njemačku, Hrvatsku, Srbiju, Austriju, Sloveniju i Italiju. Pozitivan vanjskotrgovinski bilans BiH ima sa Njemačkom i Austrijom.

"Smatram da 2024. godina, bar za prvi kvartal, ne nudi puno optimizma. I dalje postoje globalni usporivači rasta kao što su ratovi, krize, ekološki zahtjevi i drugo što će sigurno negativno uticati na privredna kretanja i u 2024. godini. Pozitivne promjene se očekuju polovinom 2024. godine, te se nadamo da će ipak doći do stabilizacije tržišta i povećanja potražnje", zaključio je Mališević.