.webp){kind=icon}
Ako je vjerovati analitičarima, rast cijena će sljedeće godine usporiti u cijelom Adria regionu, osim u Sjevernoj Makedoniji.
Iako je region složen u smislu geopolitike i poteza monetarnih vlasti, preovlađujući je stav da će inflacija popustiti pod pritiskom mjera centralnih banaka, pa nas tako čeka makar nešto lakša 2024. godina.
Srbija: Sa 12 na oko pet odsto
Iako se još uvijek čekaju podaci za decembar, već se može utvrditi da je inflacija u Srbiji u godini za nama iznosila oko 12 odsto, a kako predviđaju analitičari, rast cijena bi u 2024. mogao biti upola sporiji, pa bi se kretao oko pet odsto.
Marcin Sulewski iz Ipopema Securitiesa kaže za Bloomberg Adriju da bi inflacija u Srbiji u 2024. godini u prosjeku mogla da iznosi između četiri i pet odsto, za razliku od prošlogodišnjih 12-13 procenata.
"Pretpostavljam da će najveći faktor koji će vući cijene naniže biti cijene hrane. Bazna inflacija i njene komponente ne bi trebalo da znatnije utiču na ukupnu inflaciju", kaže Sulewski.
Analitičari banke ING su rekli da za sljedeću godinu očekuju da inflacija nastavi da postepeno usporava. Kako je za našu redakciju rekao analitičar Stefan Posea, oni očekuju da će inflacija na kraju godine iznositi 4,4 odsto (što je u okviru ciljanog raspona Narodne banke Srbije od 1,5 do 4,5 odsto), a da će godišnji prosjek inflacije iznositi pet odsto.
Podsjećanja radi, NBS ima nešto optimističnije projekcije pa očekuje da će se inflacija u okvire ciljanog raspona vratiti sredinom godine, dok bi krajem 2024. stopa inflacije bila oko tri odsto.
Sjeverna Makedonija: Izbori donose nove pritiske
U Sjevernoj Makedoniji postoje oni koji smatraju da će rast cijena nastaviti da usporava, ali postoje i oni koji nisu tako optimistični.
"Povećanje zarada u uslovima niske produktivnosti, očekivanja nižeg rasta privatne potrošnje nego do sada, ograničene konkurentnosti domaćih preduzeća i veličine sive ekonomije kao dodatnih negativnih efekata u prosjeku će pomjeriti stopu inflacije sa sedam na osam odsto sljedeće godine", rekao je profesor Bujamin Bela.
"Sljedeće godine će se insistirati da se inflacija zadrži na jednocifrenoj stopi, koja bi se kretala do osam odsto. Kako je 2024. godina izborna, očekuje se da vladine mjere neće biti restriktivne i da neće usporiti inflaciju za privredu i građane. Zato su preporuke transparentno trošenje, kapitalna ulaganja i ulaganje u ljudski kapital", dodao je.
Jesenji podaci centralne banke predviđaju da će inflacija u Sjevernoj Makedoniji sljedeće godine usporiti na od 3,5 do četiri odsto i da će se nakon toga stabilizovati na oko dva procenta.
Vicepremijer za ekonomska pitanja Fatmir Bitići rekao je da se nada da će inflacija do kraja 2024. usporiti na 2,5 odsto, a da će biti ostvaren isti privredni rast kao i ove godine.
Hrvatska: Evropa optimističnija od Vlade
Iduće godine se očekuje osjetno usporavanje rasta potrošačkih cijena u Hrvatskoj, ali uprkos tome što većina analitičara predviđa da će se inflacija praktično prepoloviti, i dalje će nanijeti popriličnu štetu novčanicima hrvatskih građana.
U zavisnosti od toga koga pitate, brojke variraju, ali bi srednja vrijednost mogla biti negdje oko 3,5 odsto. Zanimljivo je i da je Evropska komisija po tom pitanju optimističnija od vlasti, dok institucije generalno imaju nešto bolja očekivanja od tržišta.
Predviđanja Komisije za sljedeću godinu pokazuju da bi stopa inflacije u Hrvatskoj trebalo da padne na 2,4 odsto, a Vlada je, međutim, budžetske projekcije zasnivala na očekivanoj stopi inflacije od 3,1 odsto.
Medijan 12 prognoza inflacije globalnih analitičarskih kuća za iduću godinu stavlja inflaciju u Hrvatskoj na nivo od 3,8 odsto, dok bi u 2025. trebalo da dodatno uspori, na 2,7 procenata.
"Nesporno je da je ekonomija EU u procesu smanjenja inflacije, ali zbog trenutne geopolitičke situacije i procesa deglobalizacije pad ispod dva odsto je moguć samo ako dođe do značajnog pada BDP-a", rekao je ekonomski analitičar Neven Vidaković.
Dodaje da inflacija ne usporava na dva odsto jer EMU nije prepoznala strukturnu inflaciju u kojoj se nalazi. "To je najveći problem", zaključio je Vidaković.
Bosna i Hercegovina: Optimizam i složena struktura
I u Bosni i Hercegovini očekuje se stabilizovanje inflacije, ali ova država nosi svoje specifičnosti u pogledu računanja stope rasta cijena.
Muharem Karamujić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, rekao je da uprkos opštem trendu postoje izolovani džepovi gdje inflacija i dalje predstavlja izazov, ali da se ona u BiH prilično stabilizovala.
Na domaćem terenu, BiH je već prošla kroz izazovan period koji je rezultirao znatnim pritiskom na ekonomiju. Stoga je ključno da se zadrži postojeći nivo stabilnosti, rekao je Karamujić. Njegova očekivanja su da će se inflacija kretati unutar raspona od dva do tri odsto.
Nešto manje optimizma pokazao je Marko Đogo, dekan Ekonomskog fakulteta u Istočnom Sarajevu.
"Ne smatram da sa zadovoljavajućom dozom pouzdanosti mogu da predvidim kretanje inflacije u BiH i zemljama regiona u 2024, ali ako bih morao da se kladim na nešto, bile bi to stope inflacije između tri i 4,5 odsto", navodi.
Posebna složenost dolazi iz specifičnog uređenja Bosne i Hercegovine. Dok je Federacija BiH pobijedila inflaciju i na mjesečnom i na godišnjem nivou, to nije slučaj s Republikom Srpskom, gdje cijene proizvoda i usluga za ličnu potrošnju stagniraju u oktobru u odnosu na septembar ove godine, a inflacija na godišnjem nivou iznosi 3,8 odsto.
Slovenija: Ciljanih dva odsto tek 2025.
Stopa međugodišnje inflacije će nastaviti da se smanjuje u Sloveniji, ako ne bude novih šokova spolja, a mjere monetarne politike bi rast cijena do kraja 2024. godine trebalo da svedu na oko tri odsto, predviđaju iz Kancelarije za makroekonomske odnose i razvoj (Umar).
U prosjeku bi godišnja inflacija sledeće godine trebalo da iznosi 3,9 odsto, što je niže od novembarskih 4,9 procenata. U 2025. godini inflacija bi trebalo da uspori na dva odsto, kažu iz kancelarije.
Inflacioni rizici uključuju brži rast cijena hrane i otpornije visoke cijene energenata. Slovenija, koja je bila pogođena poplavama i sušom, mogla bi, u slučaju novih ekstremnih vremenskih prilika, zabilježiti nove skokove cijena hrane, upozoravaju iz Umara.
Prema projekcijama centralne banke, inflacija će u 2023. iznositi prosječnih 7,5 odsto, dok će u naredne dvije godine usporiti na 3,6 i 2,5 procenata.
Šta kažu analitičari Bloomberg Adrije
Analitički tim Bloomberg Adrije je početkom decembra izradio svoju posljednju kvartalnu makroekonomsku analizu ove godine. Prema njihovim projekcijama, najvišu inflaciju će u 2024. zabilježiti Srbija, a najnižu Slovenija.
Rast cijena će tako u Srbiji u prosjeku iznositi 4,7 odsto, što je u skladu s predviđanjima ekonomista, iako BBA analitički tim koristi HICP metodologiju, pa se rezultati donekle razlikuju i zbog toga.
Slovenija će u narednoj godini imati rast cijena od 2,8 odsto, dok se on i do kraja godine neće vratiti na dva odsto, što je cilj Evropske centralne banke (ECB).
U Hrvatskoj će prosječna inflacija iznositi 3,6 odsto, dok će Sjeverna Makedonija i Bosna i Hercegovina zabilježiti prosječnu inflaciju od po 3,1 odsto, predviđaju analitičari.
