.webp){kind=icon}
Najniža plata ne smije biti tretirana kao minimalna poreska osnovica, odnosno njen rast ne treba za posljedicu imati namirivanje budžetskih deficita, jedan je od zaključaka nakon današnjeg sastanka predstavnika Unije poslodavaca Republike Srpske i Vlade Republike Srpske, održanog u Banjaluci.
"Ekonomska teorija i praksa ukazuju na to da rast najniže plate, koji nije baziran na makroekonomskim indikatorima, u kratkom roku za posljedicu ima rast neformalne ekonomije u zajednici. Unija poslodavaca Republike Srpske konstatuje nužnost pokretanja aktivnosti na suzbijanju neformalne ekonomije od svih nadležnih institucija, a sa ciljem stvaranja poreskog i ekonomskog sistema s integritetom, što podrazumijeva i zaštitu poslodavaca od nelojalne konkurencije", glase zaključci saopšteni nakon sastanka.
Zbog pada tražnje za robom i uslugama, trenutni pokazatelji ukazuju na pad izvoza, pad zaposlenosti u industriji i pad industrijske proizvodnje, dodaje se u zaključcima.
Prijedlozi Unije poslodavaca: Najniža plata 750 KM
U funkciji eliminisanja diskriminacije po osnovu visine najniže plate, Unija predlaže da topli obrok, prevoz i minuli rad budu sastavni dio najniže plate, čime bi, prema njihovom mišljenju, bila izjednačena prava iz radnog odnosa za radnike u javnom i realnom sektoru.
"Imajući u vidu populistički pristup utvrđivanju najniže plate u Republici Srpskoj, koji ozbiljno narušava poslovni ambijent i ugrožava stabilnost ukupnog sistema, Unija poslodavaca još jednom naglašava potrebu zakonskog uređivanja formule za izračun najniže plate u Republici Srpskoj", dodaju.
U funkciji zaštite životnog standarda populacije radnika koji primaju najnižu platu, predlaže se da najniža bruto plata ne bude oporezovana, a predlaže se i uvođenje najniže i jedinstvene poreske osnovice kao najvažnije mjere za suzbijanje neformalne ekonomije u pojedinim granama privrede, gdje je evidentna značajna prisutnost neformalne ekonomije.
Depositphotos
Oporezivanje ekstra dobiti
"U funkciji suzbijanja jednog od najzastupljenijih oblika neformalne ekonomije – isplate dijela plate u gotovini, predlaže se uvođenje oporezivanje ekstra dobiti (kompanije koje iskazuju npr. 40 odsto dobiti od ostvarenog prometa) i oporezivanje podizanja dividende", saopšteno je iz Unije.
U cilju suzbijanja neformalne ekonomije, sive i crne zone, predlaže se smanjenje zbirne stope doprinosa za iznos doprinosa za zdravstveno osiguranje i njegovo prebacivanje na finansiranje iz potrošnje (crnogorski model).
Analizirajući ključne makroekonomske pokazatelje (BDP, inflacija i drugo), ujednačen pristup utvrđivanju najniže plate u Evropi i druge parametre, Unija poslodavaca predlaže da najniža plata u 2024. godini iznosi 750 KM.
"U funkciji suzbijanja smanjenja javne potrošnje, odnosno budžetskih deficita, potrebno je smanjiti broj zaposlenih u javnom sektoru ili smanjiti plate, povećati plate deficitarnom i produktivnom kadru", dodaju.
Cijeneći da je u petogodišnjem periodu prosječna plata povećana za 54 odsto, kao i da su poreska i druga rasterećenja u potpunosti usmjerena na rast plata radnika, poslodavci se obavezuju da će sva daljnja poreska rasterećenja biti usmjerena na rast plata zaposlenih.
Sastanak predstavnika Vlade RS i Unije poslodavaca RS (Vlada RS)
Posljedice povećanja minimalne plate
Kao posljedice utvrđivanja najniže plate, koja nije bazirana na makroekonomskim indikatorima, Unija izdvaja:
- Gubitak oko 20.000 radnih mjesta u Republici Srpskoj;
- Srazmjeran rast cijena hrane u odnosu na rast sume plata u kompanijama koje posluju u prehrambenoj i trgovačkoj djelatnosti;
- Rast inflacije;
- Pad izvoza zbog rasta cijena i pada konkurentnosti;
- Gašenje kompanija koje posluju u niskoakumulativnim djelatnostima (koje danas imaju plate između 1.000 i 1.200 KM neto) zbog narušavanja produktivnosti i vrednovanja rada;
- Pad investicija zbog pada produktivnosti i profita;
- Odlazak poslodavaca i kapitala u područja s konzistentnim poreskim sistemom, odnosno stabilnim uslovima poslovanja – Srbija, FBiH, Rumunija i drugi;
- Potencijalna preregistracija poslodavaca u Federaciji i Brčko distriktu uz gubitak prihoda po tom osnovu;
- Potpuni gubitak povjerenja vlasnika kapitala i stranih investitora u poreski i svaki drugi integritet Republike Srpske;
- Prelazak poslodavaca i radnika u sivu odnosno crnu zonu s efektom rasta neformalne ekonomije između 5 i 10 odsto, uz smanjenje budžetskih i prihoda fondova socijalne sigurnosti;
- Prelazak preduzetničke djelatnosti u potpunosti u "sivu" i "crnu" zonu;
- Potpuno narušeni industrijski odnosi između radnika i poslodavaca u privredi uravnavanjem nivoa plata i posljedično razvoj društvenih konflikata u zajednici;
- Nemogućnost finansiranja korisnika Budžeta zbog pada budžetskih prihoda uslovljenih padom broja zaposlenih u privredi i rastom troškova za socijalna davanja;
- Drastičan rast troškova po osnovu osiguranja za vrijeme nezaposlenosti (20.000 otpuštenih radnika x 840 KM/80 odsto minimalne plate x 3 mjeseca naknade=50.400.000 KM)
- Rast motiva za koruptivne radnje prilikom vršenja inspekcijskih i poreskih kontrola i druge posljedice.
Višković: Nastaviti razgovore o iznosu najniže plate
Predsjednik Vlade Radovan Višković je istakao da je važno da se nastave razgovori o iznosu najniže plate, te da bi najbolje rješenje bio dogovor između poslodavaca i sindikata. On je naglasio da je Vlada spremna podržati njihov zajednički dogovor.
Sastanak predstavnika Vlade RS i Unije poslodavaca RS (Vlada RS)
Višković je naveo da se trenutno stanje analizira, te da će se na osnovu dobijenih parametara i postupati. Ponovio je da je ključni segment ovog procesa dogovor između socijalnih partnera, kao i da će Vlada Republike Srpske i dalje pratiti stanje u okruženju kada je riječ o ovoj tematici.
Sastanku su prisustvovali i ministarka finansija Zora Vidović i ministar privrede i preduzetništva Vojin Mitrović.
Podsjećamo, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da će se zalagati da iduće godine najniža plata u tom dijelu Bosne i Hercegovine (BiH) bude 1.050 KM.
Povećanje najniže plate najavljeno je i u Federaciji BiH. Federalni ministar razvoja, preduzetništva i obrta Vojin Mijatović rekao je ranije da će od 1. januara 2024. godine minimalna plata u FBiH iznositi 1.000 KM.
