.webp){kind=icon}
Bosna i Hercegovina u prvih pet mjeseci ove godine zabilježila je rast vanjskotrgovinskog deficita i to za devet posto na godišnjem nivou.
U prvih pet mjeseci ove godine BiH je izvezla roba u vrijednosti od 7,2 milijarde KM što je za 3,4 posto manje nego u istom periodu 2022. godine. S druge strane, uvoz je iznosio 11,1 milijardu KM, što je za 0,6 posto više nego u istom periodu 2022. godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 65 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit narastao na 3,9 milijardi KM.
Izvoz je smanjen prema svim najznačajnijim vanjskotrgovinskim partnerima. Kada je riječ o zemljama EU, izvoz je smanjen za 3,4 posto u poređenju s istim periodom prošle godine, dok je uvoz porastao za 4,9 posto. Od zemlja EU najviše smo izvozili u Njemačku, Hrvatsku i Austriju, a najviše smo uvozili iz Italije, Njemačke i Hrvatske. Najveći rast izvoza zabilježen je sa Finskom i to za 201,7 posto.
Sa zemljama CEFTA-e zabilježen je pad i izvoza i uvoza-za 4,5 posto odnosno za 5,4 posto. Pozitivno je što ipak s CEFTA-om bilježimo pokrivenost uvoza izvozm od 103,5 posto. Najznačajniji vanjskotrgovinski partner je Srbija, a najveći rast izvoza zabilježen je sa Crnom Gorom.
Bh. ekonomija je primarno naslonjena na Evropsku uniju (EU). Kako je Bloomberg Adria ranije izvještavala, recesija u Njemačkoj može biti bolna za bh. privredu.
"Negativne najave ukazuju na to da će skoro izvjesno doći do pada ekonomske razmjene s EU i gubitka dijela tržišta za naše kompanije", kazao je za Bloomberg Adriju ekonomista Damir Bećirović te dodao da se pad već osjetio kroz pad industrijske proizvodnje u BiH u prvom tromjesečju 2023. godine.
Ekonomista Aleksandar Ljuboja rekao je da će recesija u Njemačkoj imati negativne posljedice po privredu, posebno za kompanije koje svoje proizvode izvoze u tu zemlju.
"Izvoz je usmjeren ka zemljama Zapadne Evrope. U Njemačkoj je smanjena kupovna moć, a kompanije smanjuju obim proizvodnje. Manja je potražnja za svom robom, odnosno gotovim proizvodima, poluproizvodima i sirovinama", ističe Ljuboja.
On navodi da će, ako se nastavi ovaj trend, doći do smanjenja potražnje, a to može dovesti do smanjenja poreskih prihoda i odliva radne snage iz BiH.
