.webp){kind=icon}
Bosna i Hercegovina bi u periodu 2023-2025 godina mogla ostvariti prosječni godišnji rast fizičkog obima industrijske proizvodnje od oko pet posto na godišnjem nivou, navodi Direkcija za ekonomsko planiranje BiH u informaciji o perspektivama.
U posmatranom periodu u BiH se, kao i u svijetu, očekuje usporavanje ekonomskog rasta, što će se odraziti i na kretanje obima proizvodnje, zaposlenosti i izvoza.
Reformske mjere
Iz Direkcije također navode da tokom ovog perioda kretanja u okviru industrijske proizvodnje će, osim ekonomskih kretanja u vanjskom okruženju, dosta zavisiti i od internih dinamika u BiH.
Pročitaj više: Pad industrije u BiH, ali rast proizvodnje računara i elektronike
Drvnu industriju čeka neizvjesna godina
Jašarspahić: Pad industrijske proizvodnje u BiH nije dramatičan
U ovom periodu očekuje se poboljšanje implementacije reformskih mjera na unapređenju poslovnog ambijenta koje provode nadležne institucije u BiH, jer je poboljšanje poslovnog ambijenta preduslov za povećanje ulaganja i domaćih i stranih, naglašava se u informaciji.
Fena
To će omogućiti i iskorištenost postojećih i pokretanje novih kapaciteta, povećanje broja zaposlenih i jačanje konkurentske pozicije domaćih proizvođača na domaćim i inozemnom tržištu.
Projekcije na tržištu rada u periodu 2023-2025 godina bazirane su na poslovnom okruženju u EU i BiH, odnosno pretpostavljenom kretanju tražnje, trgovine, kao i investicija.
Zaposlenost i plate
Pretpostavljeno kretanje investicija i trgovine bi se trebalo odraziti na broj zaposlenih lica, ali i na plate.
Kao i prethodnih godina, poslovni ambijent u oblastima koje tradicionalno zapošljavaju najviše lica u BiH, kao što su industrija, trgovina i pojedine uslužne djelatnosti, značajno bi mogao determinisati obim zapošljavanja, uz nešto manji doprinos javnog sektora.
Pročitaj više: Zaposlenost najviše rasla u Sarajevu, najmanje u istočnoj Bosni
Nezaposleni traže posao duže od dvije godine, kritična dobna grupa od 25 do 49 godina
Time bi u periodu 2023-2025 godine ukupan broj zaposlenih lica u BiH mogao biti uvećan za 1,1 posto do 1,5 posto na godišnjem nivou, dok bi prosječna neto plata mogla biti uvećana u tom periodu od tri do pet posto na godišnjem nivou.
Bloomberg Mercury
U informaciji se naglašava da treba uzeti u obzir rizike za ostvarenje projekcija koji bi mogli značajno uticati na pretpostavljeni rast osnovnih indikatora na tržištu rada.
Pročitaj više: Prosječna plaća u Federaciji BiH i dalje realno niža na godišnjoj razini
Plate nedovoljne, pad nezaposlenosti ne prati rast zaposlenosti
''Značajne neizvijesnosti oko dešavanja u Ukrajini mogle bi se loše odraziti na ekonomiju, a potom i na tržište rada, gdje bi, uz sporiji ekonomski rast, manji obim investicija i trgovine i uopšte lošije uslove poslovanja, rast broja zaposlenih lica, kao i plata mogao biti niži od pretpostavljenog'', navodi se u informaciji.
Osim toga, migracije stanovništva i stepen implementacije strukturnih reformi mogao bi uticati na posmatrane indikatore tržišta rada, kao i na nivo kupovne moći i životnog standarda.
Loše prognoze za regiju
Analitički tim Bloomberg Adrije za ovu godinu ne predviđa bitniji oporavak industrijske proizvodnje u Adria regionu.
'' Usporavanje ekonomije u Zapadnoj Europi, nesigurnost u vezi s domaćom potražnjom, tvrdoglava inflacija, oscilacije cijena energenata samo su neke od prepreka koje stoje na putu optimističnih očekivanja'', navode u analizi.
Razloge za lanjsko posustajanje industrije treba tražiti u "nesigurnoj okolini" kako domaćoj tako i inozemnoj, koja je prigušila proizvodnju u posljednjem tromjesečju, ističu analitičari.
'' Kako industrijska proizvodnja ovisi i o uvozu i o inozemnoj potražnji i o domaćoj potrošnji, u prognozama za 2023. zasad nema čvršćeg optimizma'', dodaju.
"U 2023. godini očekujemo da će industrijska proizvodnja biti u padu ili eventualno stagnirati u nekim jačim sektorima", napominju analitičari Bloomberg Adrije. Svoja očekivanja temelje na očekivanom usporavanju ekonomije, posebno u Zapadnoj Europi, primjerice, u automobilskoj industriji. Učinci tog usporavanja će se kapilarno proširiti i na ostatak Europe.
Domaća potražnja također je pod upitnikom. Teško je očekivati da će se nastaviti snažan oporavak zabilježen nakon pandemije. Visoka inflacija dodatno će nagrizati potrošačke navike, što će ostaviti traga na dijelu industrije okrenutom domaćoj potrošnji. Visoke cijene će kroz troškove utjecati i na proizvođače izravno, napominju analitičari koji drže da će kamatne stope nastaviti rasti, ali da će taj učinak nešto više utjecati na dvije države regije koje su u eurozoni.
