Za segment niskogradnje 2022. godina je bila turbulentna, što pokazuje i broj izdatih odobrenja za građenje. Posmatrajući broj izdatih dozvola po mjesecima i poredeći ih s istim mjesecom 2021. godine, uočljivo je da nakon značajnog rasta u februaru dolazi do pada, da bi u drugoj polovini godine došlo do oporavka sektora.
Općenito cijeli sektor građevinarstva je pogođen rastom cijena i nedostupnošću repromaterijala. Kako je ranije za Bloomberg Adria TV kazao Izudin Neimarlija, izvršni direktor Cementare Kakanj, prve dvije godine pandemije bile su pozitivne, kada je došlo do povećanja isporuke i rasta prodaje. Međutim, rat u Ukrajini doveo je do pada i sada se već počinju osjećati posljedice rata.
I vrijednost izvršenih građevinskih radova u inozemstvu (jedini dostupni podaci Agencije za statistiku BiH) manja je u poređenju s 2021. godinom.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, vrijednost izvršenih radova u prvih devet mjeseci 2022. godine manja je za 19,9 posto u odnosu na isti period 2021. godine. Od ukupne vrijednosti izvršenih radova u prvih devet mjeseci 2022. godine 43,7 posto radova se odnosi na objekte visokogradnje, a 56,3 posto radova na objekte niskogradnje.
Ukupna vrijednost izvršenih radova niskogradnje u inozemstvu u prva tri kvartala iznosila je 50,1 milion KM, dok je 2021. godine vrijednost iznosila 70,06 miliona KM.
Skoro svi radovi niskogradnje izvedeni su na području Evrope. Vrijednost ovih radova je 49,9 miliona KM, a najveći dio dolazi iz Hrvatske - 17,07 miliona KM.
Neznatan dio je izvršen u Africi - ukupne vrijednosti 180.000.
Inače, u ovom sektoru prema podacima Dun&Bradstreet u BiH djeluje 396 kompanija. Prvih 10 na listi po prihodima u 2021. godini prihodovalo je 821,6 miliona KM te upošljavalo 3.442 radnika.
Najveće prihode u iznosu od 289,9 miliona KM ostvario je Euro-Asfalt iz Sarajeva, a slijedi Integral Inženjering s prihodima u iznosu od 200,6 miliona KM. Na trećoj poziciji je Heing iz Širokog Brijega s prihodima od 79,5 miliona KM, a s prihodima od 54,4 miliona KM Azvirt Limited Liability Company Podružnica Sarajevo je zauzela četvrtu poziciju. U top pet je i kompanija Niskogradnja iz laktaša, koja je u 2021. prihodovala 51,5 miliona KM.
Jata Group iz Srebrenika, prema riječima tehničkog direktora Mehmeda Sabirovića, bilježi porast fizičkog obima poslovanja u odnosu na prethodnu godinu, ali finansijski pokazatelji poslovanja su lošiji.
''Operativno povećanje obima poslovanja je veće za cca 20 posto'', kaže Sabirović za Bloomberg Adriju.
Dodaje da su globalne turbulencije znatno poremetile ovaj sektor. Najveći uticaj je imalo povećanje cijena energije i repromaterijala.
''Prije svega mislimo na naftu, bitumen, željezo. Osnovni problemi su se ogledali u pravovremenom osiguravanju energenata i cjenovnoj nestabilnosti svih repromaterijala'', kaže Sabirović.
Na sve to, problem je bio i nedostatak kvalifikovane radne snage.
''Bilo je puno odlazaka radnika, ali i prijema novih, uz konstataciju da su sve radne pozicije bile popunjene, ali da imamo negativnu selekciju radne snage'', ističe Sabirović.
Nedostatak radne snage/Depositphotos
Za ovu godinu ima optimistična predviđanja jer je predviđeno intenziviranje radova na izgradnji Autoceste na Koridoru 5c.
''Nadamo se da će doći do stabilizacije cijena na tržištu energenata i drugih repromaterijala'', dodaje Sabirović.
Kako je najavljeno iz Vlade Federacije BiH, tokom 2023. godine prioritet će biti stavljen na izgradnju brzih cesta.
Među prvima će se graditi prometnica Lašva – Travnik – Jajce, trasa ukupne dužine 66,7 kilometara, koja je podijeljena na tri dionice: Lašva – Nević Polje (24,5 km), Nević Polje – Turbe (10,8 km) i Turbe – Jajce (31,4 km). Jednom kada bude gotova, ova će prometnica na istoku spojiti Lašvansku dolinu s Koridorom 5c, dok će se na zapadnom dijelu ostvariti spoj na SEETO rutu 2a, odnosno koridor koji ide smjerom Gradiška - Banja Luka - Jajce - Travnik - Vitez - Lašva te se veže na Koridor 5c
Prema procjeni iz 2020. godine - što uključuje eksproprijaciju, projektiranje, građenje i nadzor, cijena cijelog projekta iznosi oko 587 miliona eura. S obzirom na poskupljenje građevinskog materijala i inflaciju, moguće je da će vrijednost investicije biti do 30 posto veća, kazali su Feni iz Federalnog ministarstva prometa i komunikacija.
.webp){kind=icon}
