Junior mining u BiH: Istraživači riskiraju milione, a zemlja još nije postavila pravila

Bosna i Hercegovina (BiH) sve snažnije ulazi u fokus međunarodnih rudarskih kompanija, a interes za domaća nalazišta zlata, srebra, bakra, cinka i drugih kritičnih minerala više nije izoliran slučaj nego dio šireg globalnog trenda. U središtu tog procesa nalazi se tzv. junior mining, sektor koji je zapravo mreža manjih i srednjih istraživačkih kompanija koje preuzimaju najveći rizik u potrazi za novim rudnim rezervama, ali često postaju pokretači velikih investicijskih ciklusa.

Za razliku od velikih rudarskih korporacija koje uglavnom razvijaju već potvrđene projekte, junior mining sektor fokusiran je na rano istraživanje, bušenja i dokazivanje potencijala nalazišta. Taj segment industrije često predstavlja prvi korak ka otvaranju rudnika, zapošljavanju lokalne radne snage i stvaranju čitavog lanca dobavljača i prateće infrastrukture.

Upravo na taj segment upozorava i Miloš Bošnjaković, jedan od ključnih aktera poslijeratnog razvoja rudarskih projekata u Varešu, osnivač i bivši direktor Lykos Metals Limited, osnivač i direktor kompanije Vareški Minerali. U razgovoru za Bloomberg Adriju istakao je da je jasno da BiH posjeduje značajan potencijal u plemenitim, bazičnim i kritičnim mineralima, ali da je zemlja i dalje geološki nedovoljno istražena.

Miloš Bošnjaković, CEO Vareški Minerali

 

Istakao je kako ova industrija nosi značajan rizik, ali i veliki potencijal povrata te potrebu za kombinacijom privatnog kapitala, grantova i strateških partnerstava u ranim fazama projekata.

"Rudarski potencijal Bosne i Hercegovine je značajan, naročito u plemenitim i bazičnim metalima, ali i u kritičnim mineralima iz grupe tzv. 'rijetkih zemalja', za koje postoje indicije, ali su nedovoljno istraženi. Privatni kapital može ubrzati geološka istraživanja, modernizaciju i komercijalizaciju ležišta, a globalni rast potražnje za novim rudnim rezervama otvara jasnu šansu za naše tržište", kazao je Bošnjaković, naglasivši da ključ uspjeha leži upravo u faznom razvoju projekata, upravljanju rizicima i odgovornom pristupu zaštiti okoliša.

Regulativa - ključna prepreka za investitore

Prema njegovim riječima, investitori traže da država postavi jasna "pravila igre" jedinstvenu i transparentnu zakonsku regulativu koja precizira procedure za izdavanje dozvola i koncesija, fiskalne obaveze, obaveze u oblasti zaštite okoliša te prava i obaveze investitora. Trenutni izazovi uključuju fragmentiranu regulativu između entiteta i općina, spore postupke dodjele koncesija i nejasna vlasnička prava na zemljištu. Bez rješavanja tih pitanja teško je privući ozbiljan međunarodni kapital u rane faze istraživanja koje su same po sebi visoko rizične.

Primjeri iz EU pokazuju da postoje mehanizmi i grantovi koji snažno podstiču geološka istraživanja, naročito za minerale s liste kritičnih minerala, model vrijedan razmatranja pri kreiranju domaćih poticaja.

Prema njegovim riječima, preporučeni instrumenti su kombinacija privatnog equity kapitala za rane faze, mezzanine rješenja ili konvertibilnih instrumenata za fazu razvoja te partnerstva sa strateškim investitorima za fazu komercijalizacije.

 

 

Globalne tendencije kao što su cijene metala, geopolitika ili zelena tranzicija dodatno povećavaju potražnju za novim nalazištima. Bošnjaković naglašava da veliki broj investitora danas traži nova nalazišta širom svijeta, a da BiH ima stratešku prednost jer se nalazi unutar mineralizacijskog pojasa koji se proteže od Austrije do Albanije. Upravo zato sve više međunarodnih kompanija dolazi u BiH kako bi osigurale istraživačke licence i pokrenule bušenja.

Vareš, Foča, Srebrenica - projekti u razvoju

Najveći primjer trenutno predstavlja DPM Metals Inc., koji je nakon preuzimanja Adriatic Metalsa nastavio razvoj rudnika u Varešu. Kompanija je početkom 2026. objavila rekordan slobodni novčani tok od 203 miliona dolara i rast proizvodnje od 42 posto, pri čemu je upravo Vareš označen kao jedan od ključnih projekata rasta.

Rudnik u Varešu predstavlja se kao jedna od najvećih poslijeratnih investicija u BiH. Međutim, paralelno s ekonomskim efektima, posljednjih mjeseci otvorena su i pitanja okoliša i zdravlja stanovništva nakon izvještaja o povišenim nivoima olova kod dijela stanovnika Vareša.

Upravo taj balans između investicija i zaštite okoliša Bošnjaković vidi kao ključ budućnosti sektora. Ističe da su sama geološka istraživanja niskorizična za okoliš, dok eventualna eksploatacija mora proći stroge procedure, ekološke standarde i društvenu evaluaciju.

Istovremeno, australijska Regener8 Resources dobila je odobrenje za preuzimanje projekta Srebrenica Sjever, gdje planira istraživati srebro, bakar, antimon, cink i olovo. Kompanija područje opisuje kao dio Tetijskog metalogenetskog pojasa, jedne od najbogatijih evropskih geoloških zona za polimetalne rude.

Branko Kecman, izvršni direktor Advantis brokera, u ranijem razgovoru za Bloomberg Adriju je kazao da junior mining kompanije postaju veoma aktuelne zbog energetske tranzicije.

"Energetska tranzicija se ne može desiti bez povećane potrošnje plemenitih metala. Rudnici zlata, srebra, bakra i ostalih ruda se veoma teško otvaraju, a najčešće velike kompanije to ne znaju da rade, već kupuju junior mining kompanije, kao što se desilo s Adriatic Metalsom. Junior mining kompanije jesu rizična imovina, ali dobrom divezifikacijom ulaganja smanjujete rizik, a potencijalni povrat je 8-10 puta", ističe Kecman.

Kecman navodi da je to što je veća rudarska kompanija preuzela Adriatic Metals najveća transakcija u regiji, ali da je, nažalost, zbog neznanja mali broj lokalnih investitora zaradio na tome.

"Nadam se da će domaći investitori u budućnosti prepoznati takvu vrstu investiranja kao nešto što treba da uzmu u obzir. Varešani su mogli biti milioneri, ali mogu to i dalje tako što će investirati u junior mining kompanije koje će imati rudnike u Meksiku, Kanadi, Peruu, Liberiji... Nema granica za investiranje", poručuje Kecman.

Ipak, globalni trendovi trenutno rade u korist BiH. Evropska unija i zapadne ekonomije pokušavaju osigurati vlastite izvore kritičnih minerala kako bi smanjile zavisnost od Kine i drugih tržišta, a Balkan zbog nedovoljno istraženog potencijala postaje sve zanimljiviji međunarodnim kompanijama.

Zbog toga bi narednih godina upravo junior mining mogao postati jedan od najdinamičnijih investicijskih sektora u zemlji, pod uslovom da BiH uspije uspostaviti ravnotežu između privlačenja kapitala, razvoja lokalnih zajednica i zaštite okoliša.

BiH ima realan potencijal za privlačenje privatnog kapitala u rudarski sektor ako se uspostavi jasna, transparentna i predvidiva regulatorna i fiskalna okolina, poveća dostupnost geoloških podataka i olakša finansiranje rizičnih projekata u ranoj fazi. Uz to, odgovorno upravljanje okolišem i aktivno uključivanje lokalnih zajednica bit će presudni za održiv i uspješan razvoj sektora.