.webp){kind=icon}
"Danas ljudi imaju više novca i raspolažu s većom količinom raspoloživog prihoda nego što je to bio slučaj prije dvije godine, ali unatoč tome troše manje prvenstveno jer su potrošači zabrinuti i cijene su visoke. Nisu sigurni ni u stabilnost njihova zaposlenja i isto tako brine ih koliko će uporna biti povećanja cijena", rekao je glavni analitičar Bloomberg Adrije Andrej Knez.
Pad potrošnje za sobom povlači i druge probleme, poput punjenja proračuna, no procjena je da će ovu godinu spasiti državna potrošnja koja ne dolazi kao iznenađenje jer je već i bila najavljivana prošle godine, dodao je Knez tijekom gostovanja u programu Hrvatske televizije. Kako pojašnjava, državna potrošnja najviše se povezuje s tim koliko će država biti sposobna realizirati zacrtane projekte, odnosno koliko će ih realizirati iz europskih fondova, čime bi se u najvećoj mjeri trebala definirati razlika u ovoj godini.
No unatoč procjenama viška novca građanstva, gospodarstvo će stagnirati, projicira analitički tim Bloomberg Adrije. Kako tvrde, zasad je na sceni niska pozitivna stopa rasta, koja će zaokruženo gledano ipak biti na nuli. Nakon snažnog dvogodišnjeg trenda rasta, ove godine ne očekuju ništa dobro. Prije svega zbog visoke inflacija, a pogotovo jer se upravo sada stabiliziraju dugoročna inflatorna očekivanja, što sve zapravo nepovoljno utječe na investicije.
Komentirajući inflaciju i najave kako će se ona ispuhati i zaustaviti, naš je glavni analitičar zaključio da je inflacija ostala uporna. Prema njemu je za to nekoliko razloga, a potrošnja kućanstava bila je puno snažnija nego što se smatralo u zadnjih nekoliko kvartala. Knez je jedan element izdvojio kao osobito bitan – blagu zimu. Cijela Europa dobro se pripremila za zimu, skladišta plina bila su dobro opskrbljena, što je osnažilo cjelokupnu potrošnju u privatnom sektoru.
No do većeg rasta nije došlo jer je riječ o kratkoročnom učinku, pa sada na stol dolaze neki drugi problemi, od kojih je najsvježiji financijska kriza.
Regionalni BDP
Komentirajući BDP u regiji, Knez je za slovensko gospodarstvo rekao da je puno više izloženo gospodarskim trendovima najvećih gospodarstava eurozone poput Njemačke i Austrije, pa smatra da će smanjenje potražnje u tim zemljama imati lančani efekt na manje i osjetljivije slovensko gospodarstvo.
S druge strane, procjene za Srbiju relativno su slične Hrvatskoj i Sloveniji, a glavni analitičar odgovor za to pronalazi u tomu što Srbija ima "malo drugačiju bazu i strukturu". Pojašnjava kako gospodarstvo te zemlje nije na isti način postavljeno, pa je moguće ostvariti više stope rasta BDP-a. "Oni nisu povezani s kapitalnim tokovima kao članice Europske unije, što vam znači da dotok svakog dodatnog eura značajno utječe na cjelokupno gospodarstvo", zaključio je Knez.
