Kada je riječ o turističkoj potrošnji, glavna priča u Hrvatskoj uvijek se svodi na to koliko su novca strani turisti ostavili ove ili prethodne sezone. No, što je s potrošnjom hrvatskih građana u inozemstvu?
Središnja banka Hrvatske je prije nekoliko dana objavila podatke o turističkoj potrošnji hrvatskih građana u inozemstvu za tri kvartala 2022. godine, ali i niz podataka koji sežu sve do 2011. godine. Tablice otkrivaju neke očekivane, ali i neke malo manje očekivane informacije.
Za početak, ono očekivano. Dok strani turisti u Hrvatskoj ostavljaju silne milijarde novaca – lanjsku su potrošnju, recimo, u Ministarstvu turizma i sporta procijenili na 13 milijardi eura – potrošnja Hrvata u inozemstvu je bitno skromnija. Ugrubo, tek desetina tog iznosa.
Solidan oporavak
U razdoblju od 2011. do 2015. godine, recimo, uglavnom se kretala između 600 i 700 milijuna eura godišnje, da bi nakon toga ipak počela rasti. U 2019. godini Hrvati su u inozemstvu turistički potrošili i više od milijardu i pol eura da bi to, naravno, iduće dvije pandemijske godine ozbiljno srezale.
Oporavak je bio solidan već i u 2021. godini, kada su potrošili gotovo 940 milijuna eura, a rezultat za prošlu godinu, dijelom i zbog razigrane inflacije, još je i bolji. Već u prva tri kvartala potrošnja je blago premašila milijardu eura, a podaci za posljednja tri mjeseca još se očekuju.
Druga činjenica koja ne iznenađuje je da su od pet destinacija na vrhu po potrošnji tijekom proteklog desetljeća za Hrvate tri susjedne zemlje: Bosna i Hercegovina, Slovenija i Srbija. Zapravo, možda čak i pomalo iznenađuje da su Hrvati u BiH od 2011. do kraja rujna prošle godine ostavili 2,8 milijardi eura, a u Sloveniji 1,5 milijardu. Za Hrvate je, čini se, Bosna i Hercegovina turistički hit. (Ali, i zemlja za šoping.)
Nakon spomenute dvije susjedne zemlje slijede Njemačka, gdje su potrošili 1,1 milijardu eura, te Austrija s 837 milijuna. Austrija je lako objašnjiva ako uzmemo u obzir da vole, ako ne samo skijati, onda bar fotografirati se po skijalištima. A potrošnja u Njemačkoj je, lako moguće, dijelom i posljedica posjećivanja prijatelja ili obitelji koji su u posljednjem desetljeću iselili u tu državu.
Listu pet država u kojima su Hrvati kroz godine navedene u statistici HNB-a potrošili više od pola milijarde eura zaključuje Srbija. Tu se vjerojatno radi prvenstveno o beogradskom noćnom životu koji se u domaćim medijima nerijetko spominje kao bitno atraktivniji od hrvatskog.
Nastavak liste ipak donosi pokoje iznenađenje. Na šestoj poziciji, iza Srbije, nalaze se Sjedinjene Američke Države. Jedna od najpopularnijih turističkih destinacija svijeta zanimljiva je i hrvatskim građanima, ali interesantno je da su tamo potrošili 390 milijuna eura, a u razmjerno bliskoj Italiji, koja uz brojne kulturne znamenitosti nudi i obilje skijališta, tridesetak milijuna eura manje.
Nakon Italije slijede još i Ujedinjeno Kraljevatvo, Švicarska, Nizozemska, Francuska i Kanada da bismo opet došli do malog iznenađenja. Kroz godine su Hrvati, pokazuje statistika središnje banke, više novca turistički ostavili u Ujedinjenim Arapskim Emiratima nego u susjednoj Mađarskoj. Šarm Budimpešte je, čini se, manji od šarma Dubaija.
Listu petnaest zemalja gdje su hrvatski građani potrošili najviše novca zaključuje Rusija s 94 milijuna eura, ali interesantnih podataka ima i niže na tablici. Podjednako su kroz godine, u rangu od 80 do 90 milijuna eura, potrošili u Švedskoj, Crnoj Gori, Australiji i Kini. Isto tako, blizu pedeset milijuna eura ostavili su u Finskoj, ali i u Tajlandu, Portugalu i Irskoj, a tek nešto manje, oko 43 milijuna, u Brazilu.
Turisti se fotografiraju s panoramom Sarajeva | Oliver Bunic/Bloomberg
I za kraj još samo Katar. Zemlja gdje je ove godine održano Svjetsko prvenstvo u nogometu zasigurno će profitirati i od hrvatskih gostiju. U 2021. tamo su Hrvati ostavili čak 12 milijuna eura, više od trećine cjelokupnog iznosa za sve godine od 2011. Podaci HNB-a dostupni su samo za prva tri lanjska kvartala i pokazuju da su do kraja rujna potrošili 4,6 milijuna eura, a kako je nogometno prvenstvo bilo na samom kraju godine, ta će brojka sigurno znatno skočiti.
Topla zima i problemi na europskim skijalištima znače da će hrvatski turisti ipak imati nešto manje prilika trošiti u inozemstvu ove sezone. Mada su lani po potrošnji u inozemstvu bili na tragu vrlo uspješnih 2018. i 2019., teško je predvidjeti kako su brojke izgledale do kraja. Inflacija ih je sigurno ponešto napuhala, no ona ujedno znači i manje raspoloživog dohotka za putovanja.
Kako god bilo, pitanje turističke potrošnje za nekoliko će se mjeseci opet vrtjeti oko toga koliko su strani gosti ostavili u Hrvatskoj. No ako dobro zarade, to će biti prilika da nešto od te zarade i Hrvati potroše drugdje. U Bosni, Emiratima, Finskoj ili negdje drugdje, sasvim je svejedno. I Hrvati zaslužuju odmor.
.webp){kind=icon}
