.webp){kind=icon}
Hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) u trećem je tromjesečju porastao 5,2 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, objavio je u petak prvu procjenu Državni zavod za statistiku (DZS).
Rast je niži nego u drugom i prvom kvartalu kada je BDP na godišnjoj razini bio uvećan za 8,7, odnosno 7,8 posto. To znači da je u prvih devet mjeseci ove godine BDP rastao 7,2 posto u odnosu na isto razdoblje u 2021.
Brojka za treće tromjesečje bitno je niža od prognoze zagrebačkog Ekonomskog instituta koji je temeljem tzv. CEIZ indeksa o trenutačnom stanju poslovnog ciklusa očekivao rast od 7,8 posto.
Na razini cijele 2022. godine, hrvatska Vlada očekuje rast od 5,7 posto te onda snažno usporavanje na 0,7 posto u 2023. godini.
DZS
U odnosu na prethodni kvartal, sezonski prilagođen hrvatski BDP bio je za 0,4 posto niži. U prva dva tromjesečja ove godine BDP je u odnosu na prethodni kvartal rastao, i to u prvom 2,8, a u drugom 1,5 posto. Ovakav razvoj događaja signalizira usporavanje gospodarstva.
DZS
U trećem je kvartalu na godišnjoj razini vidljiv rast svih kategorija BDP-a prema rashodnoj metodi, a najveći je zabilježen kod uvoza roba i usluga, i to 30,5 posto više no u istom razdoblju lani. Nakon toga slijedi izvoz roba i usluga s rastom od 23,3 posto. Potrošnja kućanstava je rasla 5,6 posto.
Prema podacima Eurostata, objavljenima prije desetak dana, u trećem je tromjesečju u Europskoj uniji na godišnjoj razini BDP najviše rastao na Cipru, i to 5,4 posto, zatim u Hrvatskoj 5,2 posto te Portugalu 4,9 posto. Najmanje je rastao u Francuskoj, za jedan posto, a jedino je pao u Latviji, i to za 0,4 posto. U trenutku objavljivanja tih brojki nisu bili poznati podaci za šest zemalja članica, uključivo Hrvatsku.
