Ekonomija oporezivanja: Financiranje javnih usluga

Porezi su javni prihod koji proizlazi iz obveze koju država nameće građanima i tvrtkama da dio svojih prihoda, prometa ili imovine izdvajaju radi zadovoljavanja državnih potreba. Prikupljanje poreza osnovni je način kojim države generiraju javne prihode koji omogućuju financiranje ulaganja u ljudski kapital, infrastrukturu te osiguravanje usluga građanima i poslovnim subjektima.

Drugim riječima, bez poreza ne bi bilo novca za redovne fiskalne izdatke iz proračuna, izgradnju cesta i pruga, ne bi funkcionirao zdravstveni sustav, ne bi se gradile bolnice, ne bi bilo besplatnog osnovnog i srednjeg obrazovanja te novca za izgradnju škola i ne bi postojao izvor financiranja za sve ostale usluge koje država pruža građanima i tvrtkama.

Osnovni elementi svakog poreznog sustava predmet su oporezivanja, porezni obveznik, osnovica oporezivanja i porezna stopa te ćemo ih sada objasniti.

Predmet oporezivanja

Predmeti oporezivanja su prihodi, promet i imovina. Određivanje predmeta (objekta) oporezivanja istovremeno znači određivanje vrsta poreza koje će se plaćati.

U prošlosti je poljoprivreda bila najvažnija djelatnost, a zemlja najvažnija imovina, pa su zemlja i prihod od zemlje bili glavni predmeti oporezivanja, a kasnije i druge vrste imovine kao što su zgrade, kapital i prihodi. S vremenom je značajno porasla uloga potrošnje, odnosno prometa. Država je posebno uvela i naplatila poreze na neke proizvode na koje je imala monopol, poput soli i duhana. Država je naplaćivala carine, trošarine, cestarine i druga slična davanja koja imaju oblik poreza na potrošnju.

Porezni obveznik

Važno pitanje za svrhu svakog poreza je tko je porezni obveznik, tj. tko je dužan platiti porez, odnosno na čiji teret taj porez pada, ali i kome treba platiti porez?

Nositelji porezne obveze subjekti su koji ostvaruju neku aktivnost i imaju različite organizacijske oblike, kao i građani.

Porezna osnovica

Porezna osnovica volumen je i iznos predmeta oporezivanja na kojem se porez računa. Na primjer, porezi na potrošnju (neizravni porezi) obično se plaćaju na izvršeni promet dobara ili usluga, dok se porez na dohodak (izravni porez) treba platiti na sve prihode koje građanin ostvari tijekom godine.

Porezna stopa

Porezna stopa je postotak, dio koji treba platiti kao porez na utvrđenu poreznu osnovicu. Ako je porezna stopa utvrđena na 10 posto, to znači da se taj postotak primjenjuje na poreznu osnovicu koja se plaća državi. Najčešće se koriste dvije vrste poreznih stopa: proporcionalne i progresivne.

Plaćanje poreza po proporcionalnoj stopi znači da se porez uvijek plaća istom stopom, neovisno o veličini prometa ili prihoda. Progresivne stope uglavnom se koriste za oporezivanje dohotka, dobiti ili prihoda te znače primjenu stopa koje se povećavaju s povećanjem osnovice, prema iznosima određenim zakonom.

 

Vrste poreza u Sjevernoj Makedoniji

Podjela poreza u sjevernomakedonskom poreznom sustavu, prema podacima Uprave za javne prihode, svodi se na poreze na dohodak (izravni porezi), poreze na potrošnju (porezi na promet), poreze na imovinu i doprinose obveznog socijalnog osiguranja.

Porezi na dohodak

Porezi na dohodak ili izravni porezi u Sjevernoj Makedoniji obuhvaćaju porez na osobni dohodak i porez na dobit.

Porez na osobni dohodak

Dohodak građana oporezuje se porezom na osobni dohodak koji se plaća godišnje na ukupan prihod ostvaren iz svih izvora, kako u zemlji tako i u inozemstvu, kao što su: dohodak od rada, dohodak od samostalne djelatnosti, dohodak od autorskih i srodnih prava, dohodak od prodaje vlastitih poljoprivrednih proizvoda, dohodak od industrijskog vlasništva, dohodak od zakupa i podzakupa, dohodak od kapitala, kapitalni dobitak, dobitak od igara na sreću, dohodak od osiguranja i drugi prihodi.

Obveznik poreza na dohodak je svako fizičko lice rezident Republike Sjeverne Makedonije za dohodak ostvaren u zemlji i inozemstvu.

Obveznik poreza na dohodak je i samostalni trgovac, kao i fizičko lice koje se bavi poljoprivrednom djelatnošću, zanatskom djelatnošću te osoba koja pruža usluge ili obavlja slobodno zanimanje. Obveznik poreza na dohodak je i fizičko lice koje nije rezident Republike Sjeverne Makedonije za dohodak ostvaren na teritoriju Republike Sjeverne Makedonije. Obveznik poreza na dohodak je i fizičko lice koje neregistrirano obavlja djelatnost i ostvaruje prihod koji podliježe oporezivanju prema odredbama Zakona o porezu na osobni dohodak.

Razdoblje za koje se računa porez na osobni dohodak je jedna kalendarska godina.

Porezna osnovica za utvrđivanje poreza na dohodak predstavlja ukupan iznos bruto dohotka ostvarenog po svim osnovama (novčanim, vrijednosnim papirima, u naravi ili nekom drugom obliku) u zemlji i inozemstvu tijekom poreznog razdoblja, umanjen za iznos doprinosa obveznog socijalnog osiguranja, poreznog umanjenja te normirane ili stvarne troškove predviđene zakonom.

Od 2023. godine, porezna stopa na osobni dohodak za sve vrste prihoda iznosi 10 posto, osim za dobitke od igara na sreću koji iznose 15 posto.

Porez na dobit

Prema Zakonu o porezu na dobit, obveznik poreza na dobit je pravno lice (subjekt) rezident Sjeverne Makedonije koje ostvaruje dobit od obavljanja djelatnosti u zemlji i inozemstvu te stalna poslovna jedinica stranog subjekta za dobit koju ostvaruje obavljanjem djelatnosti na teritoriju Sjeverne Makedonije.

Utvrđivanje poreza na dobit provodi se za cijelu poslovnu godinu. Porezni obveznici također plaćaju mjesečne akontacije poreza na dobit za mjesece od veljače do prosinca tekuće godine te za siječanj naredne godine, prema visini porezne osnovice utvrđene u poreznoj prijavi sastavljenoj za prethodnu godinu.

Od 1. siječnja 2008. godine, porez na dobit iznosi 10 posto, osim ako međunarodnim ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja/odricanju nije drugačije određeno.

Porezi na potrošnju

Porezi na potrošnju ili neizravni porezi u Sjevernoj Makedoniji uključuju porez na dodanu vrijednost (PDV), trošarine i carine.

Porez na dodanu vrijednost

PDV se plaća u svim fazama proizvodnje i trgovine, kao i u cijelom sektoru usluga. Kroz mehanizam povrata prethodnog poreza izbjegava se porezno opterećenje u cijelom poduzetničkom sektoru. Sukladno svom cilju, PDV opterećuje ukupnu privatnu i javnu krajnju potrošnju, kao i krajnju potrošnju u poduzetničkom sektoru, osim ako nije oslobođena prethodnim porezom.

PDV oporezuje promet dobara i usluga koji se obavlja uz naknadu u zemlji od poreznog obveznika, unutar okvira njegove ekonomske djelatnosti i uvoz dobara.

Porezni obveznik osoba je koja trajno ili povremeno samostalno obavlja ekonomsku djelatnost, neovisno o ciljevima i rezultatima te djelatnosti.

Ovisno o ostvarenom prometu u prethodnoj godini ili pretpostavljenom početnom prometu obveznikova poslovanja, porezno razdoblje može biti jedan ili tri mjeseca.

Porezna osnovica je ukupan iznos nadoknade koja je ostvarena ili će biti ostvarena za promet, ne uključujući porez na dodanu vrijednost.

PDV se izračunava primjenom proporcionalnih poreznih stopa na poreznu osnovicu za oporezivi promet dobara i usluga i uvoz, i to općom poreznom stopom od 18 posto te povlaštenim poreznim stopama od 10 i pet posto.

Trošarine

Od 1. siječnja 2010. godine, trošarine kao javni namet kojim je upravljala Uprava za javne prihode prešle su pod nadležnost Carinske uprave.

Obveznik trošarina je nositelj trošarinske dozvole, osobe koje uvoze trošarinsku robu, proizvođač ili uvoznik dobara na koje se plaća trošarina prilikom korištenja kontrolnih oznaka.

Trošarine su poseban oblik poreza koji se naplaćuje izravno ili neizravno na potrošnju određene skupine dobara poput mineralnih ulja, alkohola i alkoholnih pića, duhanskih proizvoda i putničkih automobila.

Trošarinska dobra podliježu trošarini svojom proizvodnjom na trošarinskom području ili uvozom. Trošarina se uglavnom stvara kada trošarinska dobra napuštaju trošarinsko skladište ili se troše unutar njega, kada se proizvode izvan trošarinskog skladišta, kada je prekoračen rok trajanja, kada prestaje važiti trošarinska dozvola ili kada se transportiraju izvan zakonski reguliranog postupka.

Trošarina se plaća kao specifična trošarina na mineralna ulja, po mjeri litre, označena njihovim tarifnim brojevima, specifična trošarina na pivo, vino, međuproizvode i etilni alkohol, po mjeri litre po stupnju alkohola ili litre po stupnju ekstrakta za pivo, kombinirana trošarina na duhanske proizvode, po jedinici količine i postotak od maloprodajne cijene te progresivne stope, ovisno o vrijednosti putničkih automobila.

Trošarine na međuproizvode i etilni alkohol te duhanske proizvode plaćaju se putem korištenja kontrolnih oznaka. Razdoblje za koje se izračunava i plaća trošarina jedan je kalendarski mjesec u kojem je nastala trošarina ili se plaća putem korištenja kontrolnih oznaka.

Carine

Carinska uprava Republike Sjeverne Makedonije (Царинска управа на Република Северна Македонија/Carinska uprava na Republika Severna Makedonija) nadležna je za provođenje carinskog sustava te, kao i druge carinske službe diljem svijeta, ima zadatak zaštititi financijske interese Sjeverne Makedonije, sigurnost, zdravlje i život građana, podržavati gospodarske aktivnosti i zaštititi ih od neodane konkurencije te doprinijeti povećanju razine konkurentnosti sjevernomakedonskog gospodarstva.

Za razliku od drugih vrsta poreza, kod kojih je osnovna funkcija fiskalna, kod carina je ta funkcija sporedna, a osnovna je ona zaštitna. Uvezeni proizvod opterećuje se iznosom propisane carine i stoga, u usporedbi s istim domaćim proizvodom, može imati višu cijenu, čime se smanjuje konkurentnost, što je osnovna funkcija carine.

Predmet carinjenja, odnosno oporezivanja, uvoz je roba (rijetko izvoz), a osnovica za carinu je vrijednost uvožene robe.

Kao obveznici carinjenja smatraju se sva fizička i pravna lica koja uvoze robu iz inozemstva.

Pritom postoje olakšice ili oslobođenja za određene vrste robe, kao što su osobna prtljaga putnika, invalidska pomagala ili roba do određenog novčanog iznosa, za određene slučajeve ili za neke građane, poput diplomatskih i konzularnih službenika ili zaposlenika u inozemstvu.

Carinska tarifa, kao vrlo važan element carinskog sustava, usklađena je s pravilima Svjetske trgovinske organizacije i s Europskom kombiniranom nomenklaturom.

Porezi na imovinu

U skupinu poreza na imovinu u Sjevernoj Makedoniji spadaju porez na imovinu, porez na promet nekretnina i porez na nasljedstvo i darove.

Porez na imovinu

Porez na imovinu godišnji je porez koji se plaća na nepokretnu imovinu, s izuzetkom imovine koja je jasno navedena kao oslobođena od tog poreza.

Porezni obveznik može biti pravno ili fizičko lice, vlasnik imovine, ili u određenim slučajevima korisnik plodova imovine.

Osnova za obračun poreza na imovinu je tržišna vrijednost nekretnine koju utvrđuje komisija koju formira vijeće određene općine ili Gradsko vijeće Skoplja, a koja djeluje sukladno propisanoj metodologiji za utvrđivanje tržišne vrijednosti nekretnina.

Porezna stopa proporcionalna je i kreće se od 0,1 do 0,2 posto. Odluku o visini stope donosi vijeće određene općine, odnosno Gradsko vijeće Skoplja.

Porez na promet nekretninama

Porez na promet nekretninama plaća se za svaki prijenos, s ili bez naknade, prava vlasništva, kao i za drugi način stjecanja nekretnina između pravnih i fizičkih osoba.

Obično je prodavatelj nekretnine, bio on pravna ili fizička osoba, porezni obveznik za porez na promet nekretninama. Postoje zakonom uređene iznimke kojima obveznik može biti i kupac ako je to predviđeno u kupoprodajnom ugovoru. Također, kod zamjene nekretnina, obveznik poreza onaj je sudionik koji nekretninu daje u zamjenu.

Osnova za obračun poreza tržišna je vrijednost nekretnine u trenutku prometa. Kod zamjene nekretnina porezna osnova je razlika njihovih tržišnih vrijednosti, a u slučaju prodaje nekretnine u stečajnom ili izvršnom postupku, porezna osnova za obračun poreza na promet nekretninama je cijena postignuta putem javne dražbe ili cijena utvrđena putem izravnog sporazuma u slučaju dvaju uzastopnih neuspjelih postupaka javne dražbe.

Stopa kojom se izračunava porez je proporcionalna i iznosi od dva do četiri posto. Pravo odlučivanja o visini stope ima Vijeće određene općine, odnosno Gradsko vijeće Skoplja.

Porez na nasljedstvo ili dar

Cijela nepokretna imovina, kao i pravo korištenja i plodouživanja nepokretnom imovinom koje nasljednici stječu na temelju Zakona o nasljeđivanju, odnosno primatelji darova dobivaju putem ugovora o daru, predmet su oporezivanja porezom na nasljedstvo i darove.

Ta vrsta poreza plaća se čak i ako se nasljeđuju ili kao dar primaju gotovina, drugi novčani zahtjevi, vrijednosni papiri i druga pokretna imovina, pod uvjetom da im njihova tržišna vrijednost bude veća od iznosa jednogodišnje prosječne plaće u Sjevernoj Makedoniji u prethodnoj godini.

Obveznik poreza na nasljedstvo i darove je svako fizičko i pravno lice rezident Sjeverne Makedonije koje nasljeđuje određenu imovinu ili prima imovinu kao dar, kao i strano fizičko i pravno lice nerezident koje tu nepokretnu i pokretnu imovinu na teritoriju Sjeverne Makedonije nasljeđuje ili prima kao dar.

Osnova za obračun poreza na nasljedstvo i darove je tržišna vrijednost nasljedne imovine, odnosno primijenjene darovane imovine, sukladno propisanoj metodologiji, a ta se vrijednost umanjuje za dugove i troškove koji opterećuju imovinu koja je predmet oporezivanja.

Stopa poreza je proporcionalna i razlikuje se ovisno o stupnju nasljeđivanja. Ako se radi o nasljedniku iz drugog nasljednog reda, ona se kreće od dva do tri posto, a ako je obveznik trećeg nasljednog reda ili nije ni u kakvom srodstvu s ostaviteljem ili davateljem darova, kreće se od četiri do pet posto. Nasljednici prvog nasljednog reda oslobođeni su poreza. Vijeće određene općine, odnosno Gradskog vijeća Skoplja donosi odluku o visini porezne stope.

Doprinosi za obavezno mirovinsko i socijalno osiguranje

Doprinosi su javna davanja koja obveznik daje za obračun i uplatu plaća na temelju ostvarenih bruto naknada iz radnog odnosa na račune odgovarajućih socijalnih fondova i koja predstavljaju osnovu za ostvarivanje tekućih i budućih prava osiguranika – prava na zdravstvenu zaštitu, korištenje mirovina ili nadomjestka za nezaposlenost.

U doprinose za obavezno socijalno osiguranje spadaju doprinosi za mirovinsko i invalidsko osiguranje na temelju tekuće isplate (18,8 posto), zdravstveno osiguranje (7,5 posto), zdravstveno osiguranje u slučaju ozljede na radu i profesionalnih bolesti (9,5 posto), osiguranje u slučaju nezaposlenosti (1,2 posto) i staž osiguranja koji se smatra produženim (od 1,57 do 9,4 posto).