Prije nešto manje od dva mjeseca zauvijek je prestao postojati Skype. Aplikacija koja je mnogima otkrila što su videopozivi postala je popularna još u 2000-tima. U vremenima prije Zooma, WhatsAppa i Teamsa, njihova je usluga videopoziva bila najpopularnija na svijetu. Pa kako je moguće da je Skype koji je bio lider u svom području na kraju propao?
No Skype nije jedini koji je učinio nešto revolucionarno, a da ga je konkurencija na kraju pojela. Postoji niz kompanija kojima se dogodilo isto – osmislili su proizvod, bili prvi i najbolji na tržištu, a kasnije propali.
Razloga za to je više, od krivih poslovnih odluka i financijskih problema do manjka inovativnosti i zaostajanja za konkurencijom. Neke današnje kompanije zasigurno imaju što naučiti od njih. Primjerice OpenAI je 2022. godine na tržište izbacio ChatGPT. Pojava tog AI alata bila je revolucionarna i ChatGPT je apsolutno zavladao scenom, no nije dugo trebalo da se na tržištu pojave konkurenti koje neki smatraju boljima. Iako za sada nema naznaka da će OpenAI zahvatiti sudbina Skypea, iskustva brojnih drugih kompanija nose lekciju koliko je inovatnost važna ako ne žele da ih konkurencija nadmaši.
Donosimo primjere kompanija koje se nisu uspjele izboriti s konkurencijom.
Skype
Kako smo spomenuli, Skype je posljednji takav primjer. Kompanija se na tržištu pojavila 2003. godine i bila je prva europska kompanija koja je dosegla razinu SAD-a i koja je zavladala tržištem jednako kao što to tipično naprave američke tehnološke kompanije. No 12 godina kasnije, kompaniju je preuzeo Microsoft koji ju je u konačnici i ugasio. Kako bi opravdali tu odluku, kazali su kako su se odlučili fokusirati na Teams – proizvod koji je tržištem zavladao u vrijeme pandemije, ali i koji su mnogi nazivali "novim Skypeom". Iako se o gašenju Skypea nagađalo već neko vrijeme, odluka je mnoge iznenadila jer je Skype bio izvanredan pothvat, bio je pionir u svom području, otkrio nam je što su besplatni videopozivi koji su danas postali standard i poslovno i privatno. S njegovim gašenjem došao je kraj jednom dijelu tehnološke povijesti.
Blockbuster
Puno prije no što su postojali streaming servisi, scenom je vladala kompanija Blockbuster. Nekada vodeći u segmentu iznajmljivanja videozapisa, Blockbuster je uspješno preživio prijelaz s VHS-a na DVD. Ipak, do propasti ga je dovela digitalizacija, odnosno prelazak na streaming servise, čemu se nisu uspjeli prilagoditi. Prije 20-ak godina dominirali su tržištem, no kada se pojavio Netflix, koji je još tada DVD-ove dostavljao poštom, nisu ih smatrali konkurencijom. Vjerovali su u fizičke trgovine i nisu vidjeli potrebu za promjenom strategije brenda. Čak su i odbili suradnju s Netflixom. Prije 15 godina proglasili su bankrot, dok je Netflix zavladao tržištem.
Depositphotos
Nokia
Popis kompanija koje su vladale tržištem, a kasnije se izgubile ne bi bio potpun bez Nokije. Nekad globalni lider u mobilnoj industriji, Nokia je bila prvi brend koji je uveo mobilne telefone na svjetsko tržište. No kao i mnoge druge kompanije, Nokia se nije uspjela dovoljno brzo prilagoditi promjenama na tržištu. Dok su se bojali da će ugroziti korisničko iskustvo, Apple je zauzeo tržište. Godine 2007. na tržište je izbačen iPhone s tipkovnicom na dodir koji je preplavio tržište. Iako je Nokia pokušala odgovoriti na taj trend i 2008. izbacila svoju verziju mobitela s tipkovnicom na dodir, bilo je prekasno jer je konkurencija već preuzela tržište.
BlackBerry
Gotovo ista stvar kao Nokiji dogodila se i BlackBerryju. Njihovi telefoni bili su prepoznati kao uređaji za poslovne ljude i u tom su segmentu dominirali krajem 1990-ih i početkom 2000-tih. Izdvajala ih je mogućnost slanja poruka i mailova, prepoznatljiva tipkovnica i visoka razina sigurnosti. Međutim, brend nije uspio držati korak s vremenom, pa dok su telefoni iPhone i Android prelazili na zaslone na dodir i gradili ogromne ekosustave aplikacija, Blackberry se držao zastarjele tehnologije. Zbog svega su 2016. godine ugasili svoj posao s telefonima.
Friendster i MySpace
Početkom 2000-tih, prije Facebooka, na tržištu je postojao Friendster. Ta stranica je za mnoge milenijalce nešto što je trebala postati današnja društvena mreža. Jedno je vrijeme bio najpopularnija platforma, no u trenutku pojave konkurencije suočio se s mnogim problemima, uključujući probleme s performansama, loše korisničko iskustvo i nedostatak značajki koje su korisnici željeli. Prije Facebooka postojao je i MySpace. Funkcionirali su prilično slično, no popularnost Facebooka pregazila je popularnost obaju aplikacija.
Depositphotos
Kodak
Loše poslovne odluke dovele su do propasti kompanije Kodak. Više od stotinu godina Kodak je filmsku fotografiju učinio jednostavnom i pristupačnom za mase. Bio je div u svom području, no nije se uspio inovirati, odnosno pratiti digitalnu revoluciju fotografije. Još gore, prvi digitalni fotoaparat izumio je upravo njihov inženjer, no zaustavili su njegovo lansiranje jer se tvrtka bojala da će to uništiti tržište filma. U strahu od gubitka dominacije, propustili su priliku koju su sami stvorili, a godinama kasnije, odnosno 2012., proglasili su i bankrot.
Yahoo!
Propuštene prilike stoje i iza pada kompanije Yahoo!. Ona i dalje postoji, no značajno je izgubila svoju dominaciju nakon pojave Googlea. Iako su 2002. imali priliku kupiti Google, tadašnji direktor nije finalizirao dogovor. Četiri godine kasnije pokušali su kupiti Facebook, no smanjili su ponudu i Zuckerberg se povukao iz pregovora. U odnosu na obje kompanije koji su mogli kupiti, Yahoo! je danas gotovo nepostojeći, a za pad su zaslužne dvije loše odluke.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...