S krajem travnja istekao je rok do kojeg su domaće kompanije Financijskoj agenciji trebale poslati preliminarne financijske rezultate za prošlu godinu, a pogled na 20 najvećih po ukupnim prihodima pokazuje kako među njima lani nije bilo iznenadnih pridošlica, no došlo je do blage rošade u poretku. Energetske kompanije su, nakon što su visoke cijene energenata u 2023. napumpale njihove rezultate, lani bile u svojevrsnom povlačenju. Njihove pozicije preuzimali su trgovački lanci, najvjerojatnije pogonjeni rastom cijena i potrošnje.
Najbolje to ilustrira pet najvećih. Konzum plus je s trećeg mjesta istisnuo Prvo plinarsko društvo koje se spustilo na četvrtu poziciju. Umjesto HEP-proizvodnje, jednog od društava iz grupe Hrvatske elektroprivrede (HEP), na peto mjesto se u 2024. progurao Lidl Hrvatska koji je 2023. bio na sedmoj poziciji.
Na samom vrhu se i dalje nalaze Ina i HEP, ali obje kompanije s nižim prihodima nego u 2023. Prihodi Ine smanjeni su za 50-ak milijuna eura, a HEP-a za gotovo milijardu eura. Kao dodatna ilustracija manjka energije u energetskim kompanijama mogu poslužiti i dvije milijarde eura smanjeni ukupni prihodi Prvog plinarskog društva, kao i rezultati tvrtke MET Croatia Energy Trade.
Radi se o hrvatskoj podružnici švicarskog trgovca energentima koji je izrastao iz tvrtke povezane s mađarskim MOL-om. Društvo s 20-ak zaposlenih je u 2023. godini imalo prihode od 1,24 milijarde eura, a lani niti 240 milijuna eura.
Jedini izuzetak među energetskim kompanijama prošle je godine bio slovenski Petrol. Ukupni prihodi su mu porasli za 50-ak milijuna eura.
Iznos koji je lani trebalo dosegnuti kako bi se ušlo među 20 kompanija s najvišim prihodima u Hrvatskoj, barem temeljeno na dosad dostupnim podacima Fine, bio je 665 milijuna eura. Godinu prije to je bilo 15 milijuna eura manje.
Ukupno je 20 vodećih kompanija u prošloj godini ostvarilo prihode od 24,9 milijardi eura, gotovo tri milijarde manje od 20 najvećih iz 2023. godine. No treba voditi računa kako se ne radi o konsolidiranim podacima, pa je efekt nižih prihoda energetskih kompanija ponešto uvećan.
Uz energetski sektor, najveće kompanije u Hrvatskoj dolaze još iz trgovačke, bankarske i farmaceutske djelatnosti, uz jednog predstavnika telekomunikacija. Konzum je lani povećao prihode za 160 milijuna eura i time premašio razinu od dvije milijarde eura; Lidlovi prihodi porasli su za 100-tinjak milijuna eura, a više prihode ostvarili su i Spar, Plodine, Kaufland, Orbico, Studenac te Tommy.
Trgovačkim lancima lani su rasli prihodi | Konzum
Uspješnije su bile i tri najveće banke, Zagrebačka, Privredna i Erste, a prihodi su skočili i farmaceutima. Medika je godinu završila s 809 milijuna eura, 79 milijuna eura više nego u 2023., dok su Plivini prihodi skočili za čak 228 milijuna eura. Nedavno imenovana Nikolina Dizdar Čehulić koja je s početkom svibnja od Mihaela Furjana preuzela čelnu poziciju u Plivi imat će razloga za zadovoljstvo, ali i dodatan izazov za daljnji rast.
Kao što je slučaj i s kompanijama čije su dionice izlistane na domaćoj burzi, ovdje nabrojanih 20 najvećih ne mora nužno biti adekvatan uzorak za cjelokupnu domaću ekonomiju kad su u pitanju financijski rezultati. Spomenuti pad zajedničkih prihoda od gotovo tri milijarde eura bio bi loš znak da se ustvari ne radi o izuzetku u kojem su prethodnih godina neumjereno skočili prihodi energetskih kompanija radi rasta cijena energenata na svjetskim i lokalnim tržištima.
Financijska agencija bi zajedničke podatke za sve domaće kompanije trebala objaviti krajem svibnja. Tada ćemo dobiti nešto bolji uvid u to kako su se u 2024. kretali prihodi, rashodi i dobit. Godina možda jest bila izazovna, ali ipak je situacija bila nešto povoljnija u odnosu na pandemijsku 2020. godinu ili 2022. kad je Rusija napala Ukrajinu. Valja se nadati kako će nastavak 2025. biti bitno dosadniji od njenog početka kad se Donald Trump vratio u Bijelu kuću.
.webp){kind=icon}
