Slovenci povlače 14,7 miliona KM dobiti iz NLB Banke Banja Luka

NLB Banka Banja Luka namjerava da dio dobiti ostvarene u prošloj godini isplati akcionarima. Za isplatu dividende namijenili su iznos od preko 14,7 miliona maraka.

Skupština akcionara NLB Banke zakazana je za 27. jun, a na dnevnom redu su, između ostalog, prijedlozi odluke o utvrđivanju i raspodjeli dobiti i o isplati dividende. Prethodno je navedene odluke, ove sedmice, utvrdio Nadzorni odbor Banke.

"Utvrđuje se dobit za raspodjelu, po godišnjem obračunu NLB Banke Banja Luka za 2023. godinu, u iznosu od 49.218.189 KM", navedeno je u odluci.

Precizirano je da se dobit raspoređuje u dva dijela i to za isplatu dividende akcionarima NLB Banke u iznosu od 14.765.456 KM i redovni osnovni kapital kao zadržana dobit u iznosu od 34.452.732 KM.

NLB Banka dividendu će isplatiti akcionarima u novcu, a dividenda za jednu akciju iznosi bruto 238,14 KM. Pravo na dividendu priznaje se akcionaru koji je na datum presjeka (18. jul 2024.) upisan u Centralnom registru hartija od vrijednosti kao vlasnik akcija banke.

Za datum početka isplate dividende u novcu određen je 25. jul 2024. godine.

NLB Banja Luka je lani imala neto prihode od kamata od 62 miliona, dok je od naknada i provizija zaradila 31,3 miliona maraka. Troškovi zaposlenih dosegli su 21,2 miliona, dok su ostali troškovi i rashodi bili 16,6 miliona KM.

Dobit iz redovnog poslovanja prije oporezivanja iznosila je 54 miliona KM.

Sa 99,853233 odsto udjela, vlasnik NLB Banke Banja Luka je Nova Ljubljanska Banka (NLB) iz Slovenije koja ima ambiciozne planove u regiji. NLB do 2030. cilja milijardu eura profita.

Nedavno je putem Ljubljanske berze objavila namjeru preuzimanja svih dionica Addiko Bank AG, krovne austrijske banke pod čijom kapom posluju Addiko banke u regiji.

Generalni direktor NLB-a Blaž Brodnjak govorio je u intervjuu za Bloomberg Adriju o planovima banke do 2030. godine, nadajući se da će ući na hrvatsko tržište, kao i o potencijalima za razvoj kreditiranja stanovništva, privrede i velikih infrastrukturnih projekata u većini država Adria regije.

 

"Planiramo udvostručiti bilansnu sumu, što će se odraziti na sva tržišta na kojima djelujemo. Očekujemo dopuštenje za ulazak na hrvatsko tržište, najveće u regionu po BDP-u, a istovremeno očekujemo daljnji rast i u Sloveniji. To će znatno doprinijeti rezultatima grupe, posebno u Srbiji. Tamo se očekuje najbrži rast BDP-a, zbog čega je najznačajnije tržište s najvećim brojem stanovnika", istakao je Brodnjak.