.webp){kind=icon}
U Bosni i Hercegovini (BiH) izostaje institucionalna podrška kako bi zaživjelo dobrovoljno zdravstveno osiguranje. Neophodno je, prije svega, promijeniti zakone o dohotku i o doprinosima te edukovati građane o pravima, obavezama i koristima koje nudi jedno takvo osiguranje, smatra Darko Stupar, predsjednik Uprave COFUS grupacije.
COFUS grupacija regionalno pruža usluge asistencije za osiguravajuće kuće, kao i za kompanije iz drugih sektora, a Stupar za Bloomberg Adriju ističe da servisiraju više od milion korisnika na godišnjem novou.
Poseban fokus u sektoru osiguranja im je asistencija za dobrovoljno zdravstveno osiguranje, gdje su karika između osiguranika, osiguravajuće kuće i zdravstvene ustanove.
Premija za zdravstveno osiguranje u BiH polako se vraća na novo prije pandemije virusa korona, ali i dalje ima mali udio u ukupnim osiguranjima. U 2020. godini zdravstveno osiguranje imalo je udio od svega 1,17 odsto u ukupnoj premiji osiguravajućih kuća. U prošloj godini je taj udio porastao na 1,44 odsto, a zaključno sa septembrom ove godine iznosi 1,8 odsto.
Za devet mjeseci ove godine premija za zdravstveno osiguranje u BiH iznosi 12 miliona KM, od čega je u Federaciji BiH uplaćeno 10,2 miliona, a u Republici Srpskoj 1,7 miliona KM.
Stupar ističe da je dobrovoljno zdravstveno osiguranje u Srbiji i Hrvatskoj mnogo zastupljenije nego u BiH.
"Najbolji primjer je Srbija, gdje osiguranici, posebno tokom pandemije virusa korona i nakon nje, žele što bržu, kvalitetniju i sveobuhvatniju uslugu u zdravstevnim ustanovama, što često izostaje u javnim ustanovama. Takav vid osiguranja predstavlja sve više modalitet ponašanja samih osiguranika u Srbiji", kaže Stupar.
Pojašnjava da je do ekspanzije dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja u Srbiji došlo kada su promijenjeni zakoni o dohotku i o doprinosima na način da poslodavac plaća polisu dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja za radnika.
"To je momenat koji je preokrenuo tržište osiguranja u Srbiji i doveo do ekspanzije. Prošla godina je završena sa 59 miliona evra premije, a ova godina sa 30. junom ima rast za 35 odsto u odnosu na 30. jun prošle godine i ostvareno je 46 milona evra premije. To je fantastičan rezultat", ističe Stupar.
I Hrvatsku izdvaja kao pozitivan primjer u regiji gdje je, dodaje, bio isti obrazac ponašanja, odnosno izmijenjeni su zakoni i rast dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja je na nivou od 10 odsto, uz premiju od više od 90 miliona evra godišnje.
Darko Stupar (Udruženje osiguravajući društava RS)
Ističe da je neophodno da osiguravajuće kuće shvate koliko je bitno da učestvuju u izmjeni pomenutih zakona u BiH kako bi ova oblast osiguranja bila zastupljenija.
"U BiH su, što se tiče dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja, napravljeni pionirski koraci, izostaje institucionalna podrška kako bi imali cjelovitu sliku i kako bi se pokrenuo talas pojedinačnih slučajeva i osiguravajućih kuća koje nude proizvod dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja", smatra Stupar.
On ističe da i osiguravajuće kuće treba da sagledaju mogućnosti premije, želje i očekivanja i naglašava da postoji potencijal za uspon dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja, pogovoto u vrijeme kada to osiguranje može biti alat da poslodavci zadrže radnike.
"U Srbiji i Hrvatskoj poslodavci to koriste da zadrže radnike, u BiH nam je potrebna promjena zakona. Kada to izvršimo, možemo očekivati višestruke efekte", kaže Stupar.
Kao prvi efekat navodi da će stanovništvo biti zdravije, a sistem zdravstva rasterećeniji, jer svaka polisa dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja nosi sistematski pregled, a samim tim i prevenciju te će "sutra biti manji udar na zdravstveni sistem".
Depositphotos
Kao drugi efekat ističe povećanje poreskih prihoda, jer će osiguravajuće kuće imati veće prihode, zaradu i dio će se preliti u poreze. Tu je još, dodaje, aspekt većeg ulaganja osiguravajućih društava u državne obveznice i razvoj tržišta kapitala.
Dominantno osiguranje u regiji je još uvijek osiguranje od autoodgovornosti, što je zakonska obaveza, a dalja edukacija i poboljšanje finansijske pismenosti stanovništva može dovesti do veće zastupljenosti drugih vrsta osiguranja.
"Treba institucionalno odrediti jasne ciljeve kako da naše građane edukujemo o njihovim pravima, obavezama i koristima koje imaju od dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja. Zdravstvene ustanove treba da pruže kvalitet, a rizik i pakete određuju osiguravajuće kuće. U komunikaciji osiguranje – asistencija – zdravstvena ustanova isporučuje se najbolje za klijenta", zaključuje Stupar.
