.webp){kind=icon}
Instantna reakcija na iznenadnu odluku OPEC+ da smanji proizvodnju bila je sasvim jasna, cijene nafte porasle su najviše u više od godinu dana. Manje je jasno kako će to utjecati na globalnu kampanju za ukidanje upotrebe fosilnih goriva koja zagrijavaju planet.
Prošle su godine rast cijene energije i ruska invazija na Ukrajinu bili istovremeno i akceleratori i usporivači zelene tranzicije. Iako su razotkrili lošu stranu oslanjanja na robu koju kontrolira nekoliko zemalja, iznenadna kriza natjerala je čak i klimatski najprogresivnije nacije da se okrenu ugljenu i plinu kao rezervi.
Najnoviji cjenovni šok izazvan OPEC-om nije drugačiji.
"Što su veći troškovi tradicionalnih goriva, to je veći poticaj za nastavak tranzicije", rekao je Ole Sloth Hansen, voditelj robne strategije u Saxo banci. "To je i razlog zašto OPEC ne želi ugroziti svoje tržište podupiranjem povrata cijena na razine iznad 100 dolara po barelu. To bi naštetilo potražnji i ubrzalo tranziciju."
Proizvođači nafte moraju uzeti u obzir konkurentske alternative za svoj proizvod kao nikada prije. Cijene barela nafte rastu, a zelene tehnologije i materijali postaju jeftiniji nakon dvije godine inflacije. Pogledajte samo litij. Dok je cijena nafte skočila u ponedjeljak, cijena baterija i materijala za električna vozila pala je gotovo tri posto. Bio je to 15. uzastopni dan pada, a cijene su mu ove godine oslabjele 57 posto. To je proizvođačima električnih automobila kao što je Tesla olakšalo smanjiti cijene kako sve više i više električnih vozila dolazi na tržište.
Pale su i cijene drugih važnih materijala. Polisilicij, koji se koristi za izradu panela, pojeftinio je više od 30 posto u odnosu na prošlogodišnji cjenovni vrhunac. Čelik koji se koristi u vjetroturbinama pao je za 40 posto u Europi i više od 20 posto u Sjevernoj Americi u odnosu na najvišu razinu iz 2022. godine.
Iako skuplja nafta električna vozila i druge alternative može učiniti privlačnijima, teško je očekivati brzu tranziciju. Smanjenje proizvodnje OPEC+ moglo bi dovesti do veće ekstrakcije drugih zemalja, posebno SAD-a, iako će utjecaj toga vjerojatno biti relativno mali.
Velike zapadne naftne kompanije s obje strane Atlantika bile su ustrajne u svojoj misiji da rekordnu dobit potroše na nagrade svojim dioničarima, a ne na golema povećanja nove proizvodnje. Unatoč ponovljenim pokušajima Bidenove administracije prošle godine, američki proizvođači nisu bili voljni više bušiti iz opreza da ne upadnu u još jedan ciklus rasta i pada.
"Možda će doći do neznatno većih ulaganja u naftu i plin u škriljevcu", rekao je Will Hares, analitičar u Bloomberg Intelligenceu. "No velike energetske kompanije neće prilagođavati planove tranzicije" zbog smanjenja proizvodnje OPEC+.
Najveći rizik za energetsku tranziciju je što će povišene cijene nafte pogodovati rastu inflacije koja je potaknula središnje banke da brzo podignu kamatne stope u prošloj godini. To je već donijelo promjene u financiranju nekih velikih projekata obnovljive energije koji su se godinama oslanjali na jeftini dug. Zajedno s jačim američkim dolarom, to bi također moglo poskupjeti rudarenje kritičnih metala koji su neophodni za proizvodnju tehnologija kao što su baterije, vjetroturbine i kabeli, prema Hansenu iz Saxo banke.
Ipak, u konačnici, svaki negativni učinak smanjenja proizvodnje OPEC+ vjerojatno će blijedjeti u usporedbi s drugim čimbenicima koji pokreću dugoročniji marš prema dekarbonizaciji, smatra Torsten Lichtenau, partneru u Bain & Co.
Cijena nafte nastavit će fluktuirati, potvrđujući lekciju koju je svijet usvojio ruskom invazijom na Ukrajinu prošle godine o važnosti pouzdanih, domaćih izvora energije. Na obnovljive izvore energije sve se više gleda ne samo kao na način smanjenja ugljika, već i kao način da se ograniči opasno izlaganje nepredvidivim proizvođačima fosilnih goriva.
"Energetska sigurnost ima mnogo veći utjecaj na energetsku tranziciju", rekao je Lichtenau. "Dugoročno, to će ubrzati energetsku tranziciju mnogo više nego što će to učiniti smanjenje proizvodnje koje podržava cijenu nafte."
