.webp){kind=icon}
Upravo kad se činilo da se cijena europskog prirodnog plina hladi, pala je s rekordne razine od 310 eura po megavat-satu krajem kolovoza na oko 180 eura po megavat-satu prošlog tjedna, nova energetska iskra na ruti Rusija - Zapadna Europa ponovno je zapalila ovo tržište.
Cijena europskog prirodnog plina, nakon sumnje na curenje plina na ukupno tri točke Sjevernog toka jedan i Sjevernog toka dva, danas je skočila na oko 210 eura po megavat-satu.
Kako je sve počelo?
U ponedjeljak navečer je objavljeno da je uočen pad tlaka na Sjevernom toku dva te da je otkriveno curenje plina u danskim vodama. Mjesto incidenta utvrđeno je u danskoj gospodarskoj zoni jugoistočno od otoka Bornholma.
"Iznenadni pad tlaka primijećen je tijekom noći", rekao je operater cjevovoda u priopćenju u ponedjeljak. "Pomorske vlasti Njemačke, Danske, Švedske, Finske i Rusije odmah su obaviještene", rekao je operater. "Istraga je u tijeku."
Danska pomorska uprava upozorila je da bi curenje plina moglo biti opasno i savjetovala pomorce da ne plove unutar pet nautičkih milja od curenja.
Nakon toga javnost je obaviještena da je curenje plina otkriveno na ukupno tri mjesta - dva na Sjevernom toku jedan i jedno na Sjevernom toku dva.
(Ne)sabotaža?
Danska je prva ukazala na mogućnost sabotaže. "Teško je zamisliti da su to slučajnosti", rekla je novinarima u utorak danska premijerka Mette Frederiksen. "Ne možemo isključiti sabotažu."
A onda su slične sumnje stigle i iz Njemačke. "Dokazi upućuju na čin nasilja, a ne na tehnički problem", rekao je njemački sigurnosni dužnosnik za Bloomberg pod uvjetom anonimnosti.
Na čin sabotaže ukazala je i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. "Razgovarala sam o činu sabotaže Sjevernog toka s danskim premijerom. Najvažnije je istražiti incidente i potpuno rasvijetliti događaje i njihove uzroke. Svako namjerno ometanje aktivne energetske infrastrukture Europe je neprihvatljivo i rezultirat će najjačim mogućim odgovorom", napisala je Von der Leyen na Twitteru.
Onda se Amerika uključila u ovaj slučaj. "Curenja plinovoda Sjeverni tok su pod istragom i prva izvješća pokazuju da bi mogla biti rezultat sabotaže", rekao je američki državni tajnik Antony Blinken.
"Postoje prva izvješća koja pokazuju da bi to mogla biti posljedica napada ili neke vrste sabotaže, ali ovo su prva izvješća i to još nismo potvrdili", rekao je Blinken na konferenciji za novinare zajedno s indijskim ministrom vanjskih poslova Subrahmanyamom Jaishankarom u Washingtonu.
I visoki predstavnik Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell istaknuo je kako je ozbiljno oštećenje dva plinovoda iz Rusije namjerno i dodao da će Europska unija poduzeti više koraka za jačanje svoje energetske sigurnosti.
Rusija je upozorila da se takve spekulacije ne smiju iznositi u javnost prije istrage. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da je prije rezultata istrage preuranjeno nagađati je li šteta povezana sa sabotažom.
Njemačko ministarstvo gospodarstva objavilo je da istražuje tri istodobna curenja plina u Baltičko more iz oštećenih plinovoda Sjeverni tok.
Međutim, danski ministar obrane Morten Bodskov rekao je da će možda proći dva tjedna prije početka istrage o curenju plinovoda Sjeverni tok.
"Možda će proći tjedan ili 14 dana prije nego što tlak u cjevovodima padne dovoljno da budemo dovoljno mirni da vidimo bilo što", rekao je ministar lokalnim medijima.
LNG će spasti Europu ove zime?
Situacija u vezi sa curenjem plina povećala je zabrinutost u Europi, koja se bori s punjenjem skladišta plina za predstojeću zimu, koja su sada popunjena s 88 posto kapaciteta, prema podacima AGSI-ja.
Ruski Gazprom upozorio je u utorak da su tokovi kroz Ukrajinu ugroženi zbog pravnog spora, a ako prestanu, Zapadna Europa će potpuno ostati bez ruskog plina. Ruski plin bi u tom slučaju išao samo kroz Turski tok, koji plin šalje u Tursku, Srbiju, Bosnu i Hercegovinu.
No Bloomberg je u utorak izvijestio da europska mahnita kupnja ukapljenog prirodnog plina (LNG) znači da će kontinent vjerojatno imati dovoljno goriva za proizvodnju električne energije ove zime kako bi nadoknadio isporuke iz Rusije.
Regija bi tijekom nadolazeće zime mogla uvesti gotovo 40 posto više LNG-a nego prošle godine, dok bi sljedećeg ljeta mogla povećati kupnju za oko 14 posto kako bi obnovila izgubljene zalihe, smatraju analitičari BloombergNEF-a (poseban odjel koji se bavi sektorom energetske analize) u izvješće objavljeno u utorak. Zajedno sa smanjenjem potražnje zbog viših cijena energije te su isporuke dovoljne da pokriju potpuni prekid protoka ruskog plinovoda od 1. listopada, navodi se u priopćenju.
Da bi dobili dodatno gorivo, europski kupci morat će kupiti 90 posto više LNG-a na spot tržištu nego što su osigurali prema dugoročnim ugovorima, dodatno jačajući konkurenciju s Azijom.
To će utjecati na daljnji rast svjetskih cijena plina, koje su skočile otkako Europa pokušava smanjiti svoju ovisnost o ruskom plinu.
