.webp){kind=icon}
Zaboravite na rezanje kamatnih stopa. Tržište obveznica sada je ukalkuliralo da će se središnje banke globalno usredotočiti na snažnije monetarno stezanje, što povećava opasnost od recesije dok se inflaciju i dalje nastoji dovesti pod kontrolu.
Samo prije nekoliko tjedana sudionici tržišta očekivali su da središnje banke razvijenog dijela svijeta počnu smanjivati kamatnu stopu u roku od jedne godine.
Sada se pak ne očekuje da će se to dogoditi prije nekog trenutka iduće godine, a jedino bi američki Fed i švedski Riksbank to mogli učiniti nekad u razdoblju između rujna ove godine i ožujka 2024.
Tržištima je sada jasnije vidljivo da će predsjednik Feda Jerome Powell i njegovi kolege u drugim središnjim bankama morati pojačati napore u obuzdavanju najgoreg rasta troškova života desetljećima unatrag.
Američko tržište rada, kinesko otvaranje nakon COVID-a i blaga zima u Europi zajedno održavaju aktivnim cjenovne pritiske.
"U ovom se trenutku čini da mnoge središnje banke još imaju dosta posla", kazala je Catherine Yeung, direktorica u investicijskoj tvrtki Fidelity International.
U skladu je s takvim viđenjem Powellovo izvješće u Kongresu ovoga tjedna, u kojemu je napomenuo da će konačna kamatna stopa u ovom ciklusu rasta vjerojatno biti viša od onoga što se smatralo u prosincu.
Kod Europske središnje banke sličan je slučaj jer sada ima i glasova koji smatraju da bi depozitna kamatna stopa možda trebala otići i na 4,5 posto.
Prinos na njemački dvogodišnji vrijednosni papir ovoga je tjedna došao na najvišu razinu od 2008. U SAD-u je krivulja prinosa obrnuta, pa prinos na dvogodišnji papir nadilazi onaj desetogodišnji za više od jednog postotnog boda.
Tržište odražava strah da će šteta za gospodarstvo biti to veća što se pokaže težim slomiti inflaciju.
Inflacijski duh i dalje izvan boce
Što se Ujedinjenog Kraljevstva tiče, tržište smatra da bi kamatna stopa mogla rasti za još jedan postotni bod, na pet posto, premda u samom Bank of Englandu ima podjela oko toga treba li i koliko još dizati kamatnu stopu.
No nije da sve središnje banke nastavljaju s agresivnim stezanjem.
U srijedu je Bank of Canada kamatnu stopu održala nepromijenjenom prvi put u devet sastanaka. Ipak, tamošnji su dužnosnici rekli da ostavljaju vrata otvorenim za daljnji rast bude li potrebno.
Australska središnja banka također je naznačila da bi u dogledno vrijeme mogla stati s dizanjem kamatne stope unatoč ovotjednom rastu od 25 baznih bodova.
Tržište očekuje da bi švedski Riksbank kamatnu stopu kasnije tijekom godine mogao smanjiti jer, barem prema prognozama Europske komisije, švedsko bi gospodarstvo jedino u Europskoj uniji moglo doživjeti kontrakciju na razini čitave godine.
"Mislimo da središnje banke imaju još posla. Vjerujemo da smanjenje kamatne stope nije na stolu u ovoj godini", kaže Luigi Speranza, glavni ekonomist u banci BNP Paribas.
