.webp){kind=icon}
Prema podacima Europskog udruženja proizvođača automobil ACEA, u razdoblju od 2016. do 2022. u Europskoj uniji (EU) prodaja električnih vozila rasla je tri puta brže no postavljanje punionica za takva vozila.
Tako je 2016. godine u Uniji bilo 118.542 električnih vozila te 77.038 punionica. U prošloj godini broj električnih vozila dosegao je gotovo dva milijuna (1.996.738) i tržišni udio od 12,1 posto, što je rast od tri postotna boda na godišnjoj razini, a broj električnih punionica se od 2016. popeo tek na 479.396.
Prema najnovijem dogovoru između Europskog parlamenta i zemalja članica, do 2026. godine električne bi punionice na važnijim cestama morale biti dostupne barem na svakih 60 kilometara.
"Brzina postavljanja infrastrukture zaostaje za potražnjom potrošača za električnim vozilima", zaključuje ACEA.
Raspored punionica po prostoru EU-a otkriva neke zanimljivosti.
ACEA navodi da je čak 42 posto punionica raspoređeno u tek dvije zemlje članice – Nizozemskoj i Njemačkoj. U Nizozemskoj ih je 111.821, a u Njemačkoj 87.674.
Slijedi Francuska, s 83.317 punionica, a onda daleko iza Italija, s 37.186, i Španjolska s 34.380 punionica.
U okviru EU-a, na dnu u tom broju su baltičke zemlje, Cipar te Malta.
Rast broja električnih vozila i punionica u EU-u od 2016.
Hrvatska je, prema istim podacima, na kraju prošle godine imala 1285 punionica, što je dosta mali broj ako se u obzir uzme da je manji susjed Slovenija imao 1893 punionice.
Očito je da bi se u Hrvatskoj morao učiniti primjetan napor da se situacija promijeni. Istina je da je broj registriranih električnih vozila mali, tek oko jedan posto, no može se zaključiti da raste broj turista koji posjećuju Hrvatsku električnim vozilima.
To potvrđuje i informacija iz jednog od vodećih igrača u tom segmentu - Hrvatskog Telekoma, koji navodi da je primjetan rast usluge punjenja u smislu broja i isporučenih kilovatsati u razdoblju od početka svibnja do početka studenoga zbog znatnog priliva stranih električnih i hibridnih vozila. Udruga Strujni krug procjenjuje da Hrvatsku u tom vremenu posjeti oko 50 tisuća inozemnih električnih vozila.
Isto valja istaknuti da je prema procjeni vodećih tvrtki u ovom poslovanju, a to je uz HT i Hrvatska elektroprivreda (HEP) sa svojim punionicama ELEN, profitabilnost zbog malog broja električnih vozila u prometu još uvijek niska.
HEP, kako navode iz te tvrtke za Bloomberg Adriju, u svojoj mreži ima više od 250 javno dostupnih punionica ravnomjerno raspoređenih diljem Hrvatske, uključujući otoke.
Broj punionica po članicama EU-a
"Projekt je komercijaliziran u prvom tromjesečju 2022. godine, nakon što su sukcesivno sve kategorije lokacija stavljene u sustav naplate. Našom mrežom punionica istovremeno se može puniti polovica svih električnih vozila u Hrvatskoj. Prosječna potrošnja na jednoj sesiji je oko 17 kilovatsati, a intenzitet korištenja pokazuje izrazite karakteristike sezonalnosti i fokus na veće gradove", objašnjavaju iz HEP-a.
HEP također upozorava da su potrebna "određena unapređenja na regulatornim razinama kako bi se optimizirali operativni troškovi" i ostvarila dugoročna profitabilnost e-mobilnosti u Hrvatskoj.
"Dosadašnje iskustvo u vođenju mreže pokazuje da je postojećim brojem i rasporedom punionica napravljen veliki zamašnjak u razvoju e-mobilnosti u Hrvatskoj. Daljnji razvoj ovisit će o aktivnostima u svim segmentima tržišta – od pružatelja usluge, preko autoindustrije i korisnika, pa sve do nadležnih institucija. U tom kontekstu HEP kontinuirano prati mogućnost sufinanciranja projekta putem dostupnih domaćih i europskih izvora", rečeno je iz te tvrtke za Bloomberg Adriju.
