.webp){kind=icon}
Po kvalitetu digitalnog života Bosna i Hercegovina (BiH) je na 38. - posljednjem mjestu u Evropi i na 80. mjestu u svijetu, pokazalo je istaživanje holandske korporacije Surfshark. U odnosu na prošlu godinu BiH je pala za pet pozicija.
Istraživanje "Indeks kvaliteta digitalnog života" za 2022. godinu obuhvatilo je 117 zemalja, a rangiranje je zasnovano na rezultatima koji prate pet faktora: pristupačnost interneta, kvalitet interneta, elektronsku infrastrukturu, elektronsku sigurnost i elektronsku vladu/upravu.
Bosna i Hercegovina je ocjenjivanjem navedenih parametara završila na posljednjem mjestu u Evropi, te na 80. u svijetu, u konkurenciji 117 zemalja.
Bolje rangirane od BiH su: Crna Gora, koja je na 75. mjestu u svijetu, Sjeverna Makedonija na 60. mjestu i Srbija, koja je na 48. poziciji.
Najbolje rangirane u regiji su Slovenija i Hrvatska, koje su na 32. i 31. mjestu na listi od 117 zemalja.
Edhem Čustović, profesor i naučnik, osnivač BH Futures Foundation, kaže za Bloomberg Adriju da je prvi kriterij "pristupačnost" određen time koliko vremena ljudi moraju raditi da bi priuštili širokopojasnu ili mobilnu internetsku vezu.
Prema indeksu, dodaje, Njemačka ima najpristupačniji internet u Evropi, a na trećem je mjestu u svijetu iza Izraela i Jermenije.
"Kvalitet se odnosi na brzinu i stabilnost veze, a infrastrukturna ocjena zasnovana je na tome koliko je dobro razvijen i inkluzivan pristup električnoj energiji. Danska je vodeća evropska zemlja i po kvalitetu i po infrastrukturi", navodi Ćustović.
Elektronska sigurnost uzima u obzir koliko se ljudi osjećaju sigurno i zaštićeno, kao i pitanja kibernetičke sigurnosti kao što su privatnost i sposobnost suprotstavljanja cyber kriminalu. "Grčka, Litvanija, Belgija, Češka i Njemačka su najbolje rangirane na planeti", dodaje.
"Na kraju, elektronska uprava se odnosi na digitalizaciju državnih usluga u zemlji. Sjedinjene Američke Države su na prvom mjestu po ovom pitanju, dok je Velika Britanija na vrhu u Evropi i na trećem mjestu u svijetu", kaže Čustović.
Posljedice trpe svi u BiH
Čustović smatra da vlasti u BiH moraju obratiti pažnju na ovo istraživanje i početi raditi na tome da zemlja ne bude crna rupa usred Evrope.
Edhem Čustović
"Digitalizacija je jedna ključna oblast u kojoj se možemo brzo poboljšati, ali za to je potrebna vlada koja će to zaista učiniti, a ne samo pričati o tome. Svi ovi faktori puno utiču na različite aspekte našeg društva, kvalitet života za građane, jer digitalizacija je neophodna za pružanje vrhunskih usluga građanima", ističe on.
I privreda pati zbog nedostatka digitalne infrastrukture i digitalizacije papirologije.
"To takođe utiče na broj biznisa i investicija u BiH, jer smo neatraktivni po pitanju digitalne infrastrukture kao kičme modernog društva. Naprimjer, BiH može da privuče desetine hiljada digitalnih nomada, ali kada smo rangirani kao posljednji u svakoj kategoriji, onda to šalje pogrešnu sliku ljudima koji bi željeli da rade remote iz BiH", naglašava Čustović.
Cyber sigurnost je, dodaje, nešto što ne shvatamo ozbiljno, jer smatramo da BiH nije dovoljno digitalizovana da bi bila izložena cyber napadima.
"Međutim, to je laž. Naši zdravstveni i pravosudni sistemi su sasvim dovoljno digitalizovani da bi bili otvoreni za ozbiljne cyber napade", zaključuje Čustović.
