.webp){kind=icon}
Digitalizacija nema alternativu i mora biti implementirana u svim sferama - od malih i srednjih kompanija do javne uprave. Bez digitalne transformacije kompanije neće moći napredovati i biti konkurentne na tržištu. Međutim, digitalna transformacija u Bosni i Hercegovini kako u privatnom tako i javnom sektoru susreće se s brojnim izazovima. Sporost administracije i nepostojanje adekvatnog kadra su problemi u javnom sektoru, dok je u privatnom sektoru problem neotvorenosti menadžmenta, ali i uposlenika za uvođenje promjena. Problem koji je zajednički za oba sektora jeste taj što elektronski potpis u BiH još nije zaživio.
"Digitalna transformacija je kontinuirani proces. U BiH je dosta toga implementirano te je primjetno da su kompanije različitih profila pristupile digitalnoj transformaciji poslovnih procesa, što im je omogućilo brži rast i bolju konkurentnost na tržištu", kazao je Omar Krivošija, CEO Comtrade System Integration, na konferenciji Industrijska digitalna transformacija 2022. održanoj sredinom septembra.
Bloomberg Adria
Dodao je da je prije implementacije digitalnih procesa potrebno prije svega promijeniti korporativnu kulturu u smislu motivacije uposlenika da primjenjuju savremene tehnologije, a prije svega menadžment kompanije mora biti svjestan značaja digitalizacije i spreman na promjene.
Jovana Marković, direktorica prodaje za javni sektor za Adria regiju kompanije Oracle, kazala je da u javnom sektoru u BiH nema puno pomaka kada je riječ o digitalnoj transformaciji, a jedan od glavnih razloga jeste taj što primjena elektronskog potpisa nije zaživjela.
''Da bi zaživjela digitalna transformacija, moramo završiti elektronski potpis, moramo se odmaći od zakona usvojenog 2018. koji nije zaživio. Javni sektor zaostaje jer još uvijek ne shvataju šta je digitializacija. Vlade i ministri na digitalizaciju gledaju kao kompjuterizaciju i smatraju da su se digitalizirali ako su napravili web stranicu'', istakla je Marković.
Navela je primjer Opštine Svilajnac iz Srbije, koja je prva digitalna opština u Srbiji. Naime, u ovoj opštini, čija je polovina stanovnika u dijaspori, uvedeni su alati tako da njeni stanovnici sve mogu završiti online, da nikada ne odu u opštinu.
Kada je riječ o realnom sektoru, digitalizaciji se najbrže prilagođavaju komercijala i prodaja, te se očekuje da će upravo privreda motivirati javni sektor da bude agilniji i da ubrza procese transformacije. Međutim, i u privatnom sektoru je puno izazova s obzirom na nespremnost menadžera na promjene i usvajanje novih alata i trendova.
Javni sektor uveliko zaostaje/Depositphotos
''Niko ne voli promjene. Izazovi tjeraju firme da promijene načine rada i poslovanja. Najčešći mit vezan za kompanije jeste da im dobro ide bez analitike i digitalizacije. Ali promjene treba uvoditi kad je dobro, jer ono što nam se do sada pokazalo uspješnim, ne mora značiti da će i dalje funkcionisati, jer se mijenja ponašanje kupaca, dobavljača i konkurencije. Bez digitalizacije ne da ne možemo ići naprijed nego idemo unazad'', kazao je Adnan Misimović, suosnivač profitBi.
Misimović je naglasio da kompanije koje se bave trgovinom imaju predispozicije da implementiraju analitičke alate i da ovakvi projekti najčešće imaju višestruki povrat na investiciju.
''U ovoj situaciji gdje imamo duže rokove isporuka i veću konkurenciju, analitičkim alatima omogućava se veća transparentnost šta ko nudi. Uloženi kapital se povećava te u ogromnoj količini podataka analitika pomaže da izaberete prioritetne ciljeve na koje ćete se fokusirati i lakše ćete ih ostvariti'', dodao je Misimović.
Studije pokazuju da uposlenici, posebno oni stariji, na digitalizaciju gledaju negativno, zbog čega ne žele primjenjivati nove digitalne alate.
''Kompaniji s kojom sarađujemo prodali smo softver koji skraćuje vrijeme izrade dokumenata za korištenje godišnjih odmora za 100 uposlenika sa 20 dana na tri dana. Tu se pojavio problem kod uposlenika koji je to radio jer nije znao šta će sada s ostatkom slobodnog vremena. Međutim, ono što smo im ponudili jeste edukacija tog uposlenika u korištenju sistema za druge poslove, kako bismo ga uvjerili da posljedica digitalizacije nije otpuštanje nego usavršavanje'', rekao je Andrej Nikolić, osnivač kadrovska.rs.
Ono što su panelisti istakli jeste da većina projekata digitalne transformacije propadne jer nisu prilagođeni strateškim ciljevima kompanije. Iz tog razloga je potrebno prilagoditi pristup i ponuditi konkretna rješenja koja njima trebaju.
Uposlenici moraju biti spremni na promjene/Depositphotos
''Većina ne uspije i rijetki su projekti gdje je ono što je zamišljeno i ostvareno. Osnovni problem je kako navesti organizacije da razmišljaju o tome. Najgore je kada kompanije imaju IT sektor koji smatra da zna najbolje i koji počne digitalizaciju bez konsultovanja stručnjaka. S druge strane, problem je i kada kompanije nemaju IT sektor, jer onda rješenja koja im izradite nema ko zaprimiti. Ono što je sada veliki problem jeste odlazak IT kadrova iz kompanija u outsourcing industriju ili izvan zemlje, tako da ni u kompanijama ni u javnom sekotru nemamo s kim raditi. Da bi projekat bio uspješan potrebna je saradnja IT sektora i nekoga sa strane. To su dvije spone koje su najbitinije'', naglasio je Krivošija.
Marković je istakla da, iz njenog iskustva, uglavnom propadaju oni projekti koje su uposlenicima nametnuli donosioci odluka i kada u izradi strategije digitalizacije nisu učestvovali ljudi koji će ta rješenja koristiti.
''Svaki neuspjeli projekat u javnom sektoru je onaj koji je spušten odozgo, gdje je ljudima nešto nametnuto. Takav projekat neće zaživjeti jer se ne koristi, ljudi imaju otpor jer nisu bili sastavni dio kreiranja digitalne strategije. U komercijalnom sektoru dolazi do istih grešaka. Mjerenje uspješnosti digitalne transformacije je čovjek koji je pokreće i koristi digitalne alate. Ako ga izuzmemo, imamo neuspjele projekte'', istakla je Marković.
Učesnici su zaključili da je veoma bitno da menadžeri i direktori kompanija budu otvoreni prema digitalizaciji, da primjenjuju digitalne alate i da rade na promjeni korporativne kulture i mentaliteta među svojim uposlenicima.
