Ko je novi vrhovni vođa Irana Mojtaba Khamenei - kopija oca ili...

Veći dio svojih 56 godina Mojtaba Khamenei proveo je držeći se po strani u Islamskoj Republici, tiho gradeći mreže uticaja u bezbjednosnom aparatu zemlje, među sveštenstvom i u krugu bogate poslovne elite. Dok stupa na mjesto svog oca, suočava se ne samo s ratnom mašinerijom SAD-a i Izraela odlučnom da ga sruši, već i s društvom u dubokoj krizi, čiji veliki dio očajnički želi kraj režima koji predvodi.

Drugi po starosti sin Alija Khameneija – vrhovnog vođe koji je poginuo u prvim satima američko-izraelske ofanzive na Iran prije devet dana – dolazi na vlast u trenutku kada se sistem vlasti koji je njegov otac uspostavio i čvrsto kontrolisao suočava s najvećom egzistencijalnom prijetnjom u gotovo 50 godina.

Mojtaba Khamenei oslikava sve ono čemu su se posljednjih godina protivile desetine hiljada ljudi koji su protestovali protiv Islamske Republike. To su nekažnjivost s kojom je režim njegovog oca često progonio i ubijao građane i političke protivnike, ali i finansijski klijentelizam i korupcija koji su obavijali ekonomiju.

Godinama je bliskost sa starijim Khameneijem donosila pristup resursima. Mojtaba je izgradio međunarodni portfelj nekretnina vrijedan više milijardi dolara, ali je to istovremeno podstaklo i fenomen takozvanih aghazadeh, što je nadimak koji Iranci koriste za bogate sinove i kćerke arhitekata teokratskog sistema, uglavnom zaštićene od oskudice koju ostatak stanovništva mora da trpi.

Krvavi januarski protesti prvobitno su izbili zbog nezadovoljstva troškovima života, ali su brzo prerasli u antivladine nemire. Prema organizacijama za zaštitu ljudskih prava, ubijeno je najmanje 7.000 civila, a vjerovatno i mnogo više.

Bloomberg Mercury

Imenovanje Khameneija govori da je režim još manje spreman da popusti zahtjevima Donalda Trumpa da Iran kapitulira i da će novi vođa nastaviti očevu tvrdu liniju vladavine: stavljanje islama i antiameričke spoljne politike iznad svega. Takođe bi mogao da iskoristi svoju poziciju kako bi osvetio ubistvo oca, majke i supruge u napadima 28. februara.

Poslije odgođenog glasanja Skupštine eksperata, tijela od 88 vjerskih učenjaka zaduženog za izbor vrhovnog vođe, i dana spekulacija i sukoba između političkih frakcija u Iranu, odluka da se na čelo države postavi Khameneijev sin djeluje kao prkosna poruka. Veteran rata Irana i Iraka iz osamdesetih godina smatra se bliskim bezbjednosnim strukturama, što ukazuje da će Korpus čuvara islamske revolucije (IRGC), moćno krilo iranskih oružanih snaga, nastaviti borbe u ratu koji je gurnuo Bliski istok u krizu, uzdrmao energetska tržišta i zaprijetio da se prelije na globalnu ekonomiju.

To je odluka koja će dodatno razbjesniti Trumpa, koji je već pokazivao prezir prema Khameneiju i mogao bi njegovo imenovanje da iskoristi kao povod za dodatno intenziviranje bombardovanja Teherana. Grad je u nedjelju bio prekriven crnim dimom nakon izraelskih vazdušnih udara na velika naftna skladišta.

"Izbor Khameneija označava kontinuitet i prkos: posvećenost naslijeđu njegovog oca i ključnim principima Islamske Republike, uz odbacivanje američkih i izraelskih pokušaja da preoblikuju sistem", rekla je Dina Esfandiary, analitičarka geoekonomije u Bloomberg Economics. "Khamenei će vjerovatno nastaviti ratne napore i politiku otpora."

U petak je Trump pozvao Teheran da pristane na "bezuslovnu kapitulaciju", što je Iran odbacio. Esfandiary smatra da Khamenei "vjerovatno neće tražiti približavanje Zapadu niti deeskalaciju".

Funkcija vrhovnog vođe predstavlja najmoćniju pojedinačnu poziciju u Iranu još od uspostavljanja Islamske Republike nakon revolucije 1979. godine. To je ujedno i najviši vjerski autoritet u dvanaestoimamskom šiizmu, dominantnom obliku šiitskog islama u Iranu, Iraku i Libanu. Vrhovni vođa nije samo šef države, već i vrhovni komandant oružanih snaga.

Međutim, imenovanje Mojtabe Khameneija krši dugogodišnje uvjerenje unutar iranskog vjerskog establišmenta da Islamska Republika ne bi smjela da bude vođena dinastički. Njegov izbor praktično napušta svaku pretpostavku da se teokratski sistem zasniva na konsenzusu koji stavlja potrebe građana na prvo mjesto, i to u trenutku rata, dok vlast nastoji da zaštiti interese tvrdolinijaša na vrhu.

Depositphotos

 

Sin svoga oca

Sva četvorica Khameneijevih sinova ušla su u vjerski stalež. Samo je Mojtaba pokušao da stekne teološke kvalifikacije potrebne da bi bio smatran vrhovnim vjerskim autoritetom u šiitskom islamu, kaže Mohsen Sazegara, jedan od osnivača IRGC-a i bivši zamjenik ministra za budžet i planiranje. Sazegara, koji danas živi u Washingtonu, postao je oštar kritičar iranskog islamskog ustava i vladavine Khameneija, a zemlju je napustio nakon više hapšenja početkom 2000-ih.

Mojtaba je rođen u septembru 1969. u svetom gradu Mašhadu na sjeveroistoku Irana. Rane odrasle godine proveo je u vjerskim školama u Komu, centru religijskog obrazovanja u zemlji. Od tada se smatra da je često intervenisao u politici i ključnim institucijama, dok je istovremeno gradio veze sa bogatim poslovnim ljudima bliskim režimu. Tokom borbi na frontu u ratu Irana i Iraka izgradio je odnose koji su mu kasnije pomogli da stekne uticaj unutar režima, uključujući i obavještajne strukture, rekao je Sazegara.

"Mnogi prijatelji koje je stekao tokom rata i danas su uz njega", rekao je Sazegara, dodajući da je među njima i predsjednik parlamenta Mohammad-Bagher Ghalibaf, koji pomaže u upravljanju iranskim ratnim odgovorom i koji je vjerovatno podržao njegovo imenovanje za vrhovnog vođu.

Prema Sazegari, politička i vojna elita koja trenutno vodi zemlju bila je duboko podijeljena oko izbora Khameneija, koga su podržali neki od najtvrđih ultrakonzervativnih vjerskih autoriteta i većina IRGC-a. Druga frakcija, vjerovatno predvođena Alijem Larijanijem, sekretarom Vrhovnog savjeta za nacionalnu bezbjednost, zalagala se da se zadrži privremeni savjet koji je preuzeo upravljanje nakon smrti starijeg Khameneija.

Pokazujući moguće podjele unutar ratnog rukovodstva, predsjednik Masoud Pezeshkian, koji je član tročlanog privremenog savjeta, izjavio je u subotu da su oružane snage dobile instrukcije "da ne napadaju niti lansiraju rakete na susjedne zemlje osim ako napad ne dođe odatle".

Tvrda linija vlasti odmah ga je kritikovala, a napadi su nastavljeni tokom vikenda.

Sa Khameneijem na čelu Islamske Republike očekuje se još veća uloga IRGC-a u državnim poslovima i nulta tolerancija prema unutrašnjem neslaganju.

SAD je 2019. uveo sankcije Mojtabi Khameneiju, optužujući ga da pokušava da "unaprijedi destabilišuće regionalne ambicije svog oca i represivne ciljeve unutar zemlje", zajedno s elementima IRGC-a. Te duboke veze s Revolucionarnom gardom daju mu mogućnost da ima presudan uticaj, slično kao i njegov otac.

Rijetko se pojavljuje u javnosti, iako su fotografije u državnim medijima posljednjih godina postajale učestalije kako su rasle spekulacije o nasljedniku njegovog oca, koji je bio vrhovni vođa od 1989. godine. Biografski podaci o njemu su oskudni, ali u više izvještaja navodi se da je bio blizak tvrdoj liniji bivšeg predsjednika Mahmouda Ahmadinejada, koji je vladao od 2005. do 2013.

Ponovni izbor Ahmadinejada 2009. izazvao je masovne proteste miliona birača koji su optuživali režim za izbornu krađu i manipulaciju. Demonstracije su brutalno ugušene, što je za mnoge Irance predstavljalo prelomni trenutak kada su shvatili da je stariji Khamenei spreman da ubija sopstvene građane kako bi zadržao potpunu kontrolu nad državom.

Veza Mojtabe s tim događajima i gušenjem takozvanog Zelenog pokreta, koji su predvodili reformistički rivali Mir Hossein Mousavi i Mehdi Karroubi, oblikovala je njegov javni imidž, zajedno s vezama s nekim od najmoćnijih biznismena u zemlji.

Upravo u tom periodu Mojtaba je počeo da gradi planove da se nametne kao vjerodostojan nasljednik svog oca, kaže Sazegara. Nakon što je stekao potrebne teološke kvalifikacije za najvišu funkciju, "počeo je da se priprema za vodstvo".

Iz svoje kancelarije održavao je veze s jedinicama IRGC-a, naročito s obavještajnom organizacijom garde i mrežom vođa molitvi koje se održavaju petkom širom zemlje.

U pismu iz 2017. Karroubi je optužio režim za način na koji su provedeni izbori 2009. i za sve veći politički i ekonomski uticaj IRGC-a. Posebno je izdvojio Mojtabu zbog mješanja u izborni proces, navodeći da su on, IRGC i paravojne dobrovoljačke jedinice Basij zajednički gušili proteste i neslaganje kako bi zaštitili predsjedništvo Ahmadinejada.

Mousavi i Karroubi već 15 godina su u kućnom pritvoru i vjerovatno će u njemu ostati i nakon imenovanja Khameneija.

Sveštenik s imperijom nekretnina

Istraga Bloomberg Newsa iz januara otkrila je da je mlađi Khamenei izgradio veliku imperiju nekretnina, uključujući luksuzne kuće u Londonu i hotele širom Evrope. Temelji su postavljeni krajem 2000-ih, kada su sankcije protiv Irana postajale sve oštrije, a elita tražila načine da kapital prebaci u inostranstvo.

Khamenei je godinama "postavljao sopstveni tim saveznika u obavještajnim i vjerskim institucijama, dok je oko sebe zadržavao i dio korumpirane oligarhije zemlje", rekao je Sazegara.

Veoma se oslanjao na biznismena Alija Ansarija, čije su bankarske, građevinske i trgovinske kompanije služile kao kanal za prebacivanje novca u inostranstvo, prema Bloombergovoj istrazi. Dobit povezana s prodajom iranske nafte preusmjeravana je preko posrednika u Ujedinjenim Arapskim Emiratima ka ofšor kompanijama u jurisdikcijama poput Ostrva Man i Sent Kits i Nevisa. Te firme su zatim korišćene za kupovinu luksuznih kuća i hotela s pet zvjezdica širom Evrope.

Takva struktura omogućila je Khameneiju da izgradi globalni portfelj nekretnina, a da njegovo ime ne bude direktno povezano s vlasništvom. Jedan hotel u Frankfurtu trenutno preispituje kompanija Hilton Worldwide Holdings Inc. zbog pitanja ko je stvarni krajnji vlasnik.

Izvori upoznati s aranžmanima navode da je Khamenei bio blisko uključen u poslove, iako je izbjegavao formalno vlasništvo. S vremenom je mreža prerasla u složen finansijski sistem sposoban da usmjeri milijarde dolara u zapadne nekretnine i hotelski sektor, što je bogatstvo koje je u oštrom kontrastu sa asketskom slikom koju projektuje iranski vjerski establišment.

Britanske vlasti prošle godine uvele su sankcije Ansariju zbog veza s IRGC-om. Njegov advokat je ranije saopštio da će uložiti žalbu i negirao da je Ansari ikada imao bilo kakav odnos s novim vrhovnim vođom. Khamenei nikada nije odgovorio na zahtjeve Bloomberga za komentar o svom poslovanju s nekretninama.

Trump je u četvrtak u intervjuu za američki portal Axios nazvao Khameneija "lakašem" koji neće promijeniti politiku režima. "Khameneijev sin za mene je neprihvatljiv", rekao je Trump, insistirajući da bi lično trebalo da učestvuje u izboru sljedećeg vođe Irana. "Želimo nekoga ko će donijeti harmoniju i mir Iranu."

Njegov otac vladao je Iranom 37 od 47 godina postojanja Islamske Republike. Malo ko bi se kladio da će Mojtaba Khamenei imati istu dugovječnost, čak i ako Islamska Republika opstane.