Šta ostaje poslije ljubavi? Analiziramo Merzovu posjetu Kini

Završavajući svoju prvu posjetu Kini s funkcije njemačkog kancelara, Friedrich Merz je nastojao da medijima prikaže da je putovanje potpuno ispunilo očekivanja i da se vraća kući s "mnogo dobrih utisaka i sa mnogo zadataka koje još uvijek moramo zajedno da riješimo". Naglašavajući svoju odlučnost da Njemačka "ojača odnose s Kinom" u političkom dijalogu i ekonomskoj saradnji, Merz je pokušao da prikaže svojevrstan njemački uravnoteženiji pristup u pokušajima da održi snažne ekonomske veze, a istovremeno utiče na Peking da smanji uzroke evropske rastuće zabrinutosti zbog nelojalne konkurencije na evropskom tržištu i otežanog pristupa kineskom tržištu.

"Imamo dobru saradnju s Kinom, ali postoje određeni izazovi koje moramo zajedno da riješimo", rekao je Merz novinarima, najavljujući da Njemačka i Kina planiraju da nastave vladine konsultacije pauzirane usred pandemijskih poremećaja i naknadnih diplomatskih tenzija, kao i da će se u narednim nedjeljama i mjesecima razmatrati različita pitanja, uključujući izazove sa kojima se suočavaju njemačke kompanije koje posluju u Kini, uticaj prekomjernih kineskih industrijskih kapaciteta na evropska tržišta i mogućnosti za bližu ekonomsku saradnju. "Sve u svemu, s moje tačke gledišta, sada se radi o traženju dobre saradnje, ali i o tome da se veoma otvoreno bavimo teškim temama."

Prema njegovim riječima, on je pokušao da izvrši pritisak na kineskog predsjednika Xi Jinpinga da iskoristi svoj uticaj na predsjednika Rusije Vladimira Putina kako bi okončao ruski rat protiv Ukrajine.

Uprkos turbulentnom globalnom kontekstu u kojem ekonomska borba SAD i Kine dovodi od ekonomsko-trgovinske podjele svijeta na dva dijela, kancelar Merz ipak poziva na jaču trgovinsku saradnju sa Kinom, istovremeno pokušavajući da spasi privredu Njemačke od "kineskog šoka", koji je početkom ovog vijeka pogodio američku privredu.

Njemačke zamjerke Kini

Kina je nekada bila obećana zemlja za njemačku industriju. A njemački kancelari su bili glavni zagovornici bližih odnosa Evropske unije s Kinom, zanemarujući zabrinutost zbog ljudskih prava i ističući da će bliži trgovinski odnosi imati ublažavajući efekat na vlast u Pekingu, što je opravdanje sažeto mantrom "Wandel durch Handel" ili "promjena kroz trgovinu", koja je isticana u vrijeme trgovinske saradnje sa Sovjetskim Savezom u vrijeme Hladnog rata.

Bloomberg

U vremenima kada je svijet ušao u Drugi hladni rat, saradnja s Kinom je poprilično velika strateška glavobolja za kancelara jer Njemačka više nije jedna od rijetkih država članica EU koja ima trgovinske viškove s Pekingom, snabdijevajući ga vitalnim komponentama i mašinama, što je i podstaklo ekonomski i tehnološki uspon Kine.

Iako su njemački industrijski giganti, kao što su Volkswagen, Mercedes-Benz i BASF, i dalje neki od najvećih investitora u Kini u nastojanju da iskoriste ogromno kinesko tržište, činjenica da se Kina tehnološki razvila i da obasipa evropsko, ali i sopstveno tržište jeftinijim proizvodima od evropske konkurencije gurnulo je Njemačku i cijelu EU u očiglednu deindustrijalizaciju, ekonomsko posrtanje i gubitak miliona radnih mjesta.

Konkretno, pojedini njemački poslovni lideri pozvali su kancelara da zauzme čvršći stav prema kineskoj industrijskoj politici koja dovodi do cjenovnih prednosti za kineske kompanije, jer koristi velike subvencije, namjerni damping i potcijenjenu kinesku valutu koja olakšava kineski izvoz. Iako je uoči Merzove posjete kineski juan počeo da dobija na vrijednosti u odnosu na evro, kancelar je otvoreno pozvao Kinu da izjednači uslove za sve firme.

"Konkurencija između kompanija mora biti fer", rekao je on. "Potrebna nam je transparentnost, potrebna nam je pouzdanost, a takođe nam je potrebno i poštovanje zajednički utvrđenih pravila."

Bloomberg

 

Kancelar je otvoreno rekao da cilja na smanjenje trgovinskog deficita koji se učetvorostručio od 2020. godine i sada iznosi 87 milijardi evra.

"Ova dinamika je nezdrava. Stoga se time bavimo i želimo da pronađemo načine da smanjimo ovaj trgovinski deficit", rekao je Merz, pozdravivši "potencijal koji još uvijek postoji", kao i to da su u razgovorima sa njim kineski lideri – predsjednik Xi i premijer Li Qiang – pristali da naruče do 120 aviona od evropskog proizvođača "Airbus". "Kina ima velike kapacitete, koji sada predstavljaju problem za Evropu jer daleko premašuju potražnju na tržištu".

Xi je Merzu rekao da očekuje "novi napredak" u bilateralnim odnosima.

"Što svijet postaje turbulentniji i složeniji, to je važnije da Kina i Njemačka ojačaju stratešku komunikaciju", naglasio je predsjednik Kine.

Nevolje u braku

Proteklih decenija, Nijemci su u Kini dobili ogromno tržište i proizvodnu bazu za svoju mašinsku, automobilsku i hemijsku industriju, dok su Kinezi dobili njemački "know-how" i mašine potrebne za proizvodnju robe široke potrošnje za ostatak svijeta.

Međutim, Kina se u međuvremenu toliko razvila da joj više nije potrebno strateško partnerstvo sa Njemačkom, već prijeti da je ekonomski uništi što se sve očiglednije ogleda u trendovima smanjenja njemačkog izvoza u Kinu, smanjenja profita njemačkih firmi u Kini i za Nijemce pogubnim sudarom sa jeftinijom, bržom, a često i boljom kineskom konkurencijom na trećim tržištima, od Latinske Amerike, preko Bliskog istoka, do jugoistočne Azije.

Bloomberg

 

Zbog ovih nevolja u ovom ekonomskom braku, njemačke političke i ekonomske elite žele ili razvod ili novi "bračni ugovor", čemu se najviše nadaju članovi Merzove delegacije u kojoj je bilo oko 30 rukovodilaca velikih njemačkih industrijskih giganata, prije svega iz automobilskog, hemijskog, mašinskog i energetskog sektora.

Anketa među šefovima njemačkih malih i srednjih preduzeća, koju je sprovela njemačka državna razvojna banka KfW, sugeriše da je Merz u pravu što je zabrinut zbog ekonomskih neravnoteža koje proizilaze iz Kine, čak i dok se zalaže za bliže veze. Skoro petina ispitanika je rekla da se suočava sa sve većim pritiskom kineskih dobavljača, koji se ne takmiče samo niskim cijenama, već i sve većim kvalitetom svojih proizvoda i usluga.

"Da bi se ove kompanije zaštitile od konkurentskih nepovoljnosti, moraju se pronaći odgovarajuća rješenja za trgovinsku i industrijsku politiku na nivou EU", rekao je glavni ekonomista KfW-a Dirk Schumacher. "Jačanje konkurentnosti njemačkih kompanija je barem podjednako važno".

Ovaj ekonomista ističe da je njemačkim privrednicima prioritet da dođe do smanjenja birokratije u Njemačkoj, uspostavljanja međunarodno konkurentnog poreskog sistema i pojeftinjenja energenata.

Njemački vicekancelar i ministar finansija Lars Klingbeil, koji je pozvao na strategiju "kupuj evropsko" koja favorizuje "lokalni sadržaj", bio je znatno manje diplomatski od Merza u vezi sa Kinom na forumu u Berlinu. Jedan od lidera socijaldemokrata rekao je da nije spreman da sjedi skrštenih ruku dok vlada u Pekingu ignoriše pravila osmišljena da obezbijede jednake uslove u globalnoj trgovini.

"Ne bi trebalo da budemo mi ti koji misle da treba ropski da održavamo otvorenost tržišta i poštujemo pravila dok nas drugi nadmudruju", rekao je vicekancelar, koristeći primjer jeftinog kineskog zelenog čelika koji "nije proizveden u skladu sa poštenim propisima". "Moramo da se probudimo i nešto da preduzmemo povodom toga i da pokažemo da na kraju nismo idioti koji naivno igraju zajedno."

Više nade, manje ustupaka

Prema ocjeni višegodišnjeg šefa kineskog ogranka njemačkog hemijskog giganta BASF Joerga Wuttkea, koji je prije puta razgovarao s kancelarom, Merz je na njegovo iznenađenje "bio dobro pripremljen".

"Njegov prioritet bio je prenošenje problema na način kojim bi se on povezao sa Xijem", rekao je Wuttke. "On shvata da je u Evropi vjerovatno najvažniji političar za Kinu."

Međutim, Peking ima mnogo bolje karte od Berlina, jer je Njemačka s vremenom postala zavisna od kritičnih sirovina uvezenih iz Kine, dajući Pekingu moć da zatvori njemačka postrojenja gotovo po volji, čak i dok Berlin pokušava da sprovede dugoročnu politiku smanjenja takvih zavisnosti ili "smanjenja rizika".

Bloomberg

 

Prema ocjeni komentatora njemačkog javnog servisa ARD, Njemačka se nada da su njene brige i potrebe konačno stigle do samouvjerenih lidera u Pekingu i da će se ekonomske nepravde riješiti.

"Međutim, Merz neće donijeti kući nikakve ustupke, a kamoli poboljšanja konkurentskih uslova. Kineska supersila krije mnogo kečeva u rukavu i igra igru s visokim ulozima", ističe Uli Hauck, dodajući da je kancelarovo putovanje u Kinu pokazalo "kako se globalna dinamika moći promijenila i koliko je brutalna postala borba za ekonomski uspjeh". "Uprkos svim problemima, kancelar namjerava da proširi saradnju s Kinom i privuče kineske investitore u Njemačku."

Dok je kineska državna agencija Xinhua u komentaru navela da dvije zemlje imaju zajedničku odgovornost kao velike ekonomije da se suprotstave protekcionizmu i ekonomskoj prisili, američki "The New York Times" je ocijenio da "Kina želi Njemačku u svom uglu" geopolitičkog ringa u kojem se bore Washington i Peking, budući da se u razgovoru sa Merzom Xi zalagao za smanjenje zavisnosti od SAD njegovanjem "pouzdanog partnerstva" s Kinom, fokusirajući se na saradnju u oblastima kao što su vještačka inteligencija, industrijska proizvodnja i zelene tehnologije.