Njemačke kompanije bile su najveći strani investitori u Bosni i Hercegovini prošle godine, s prilivom od preko 260 miliona KM, dok članice Vijeća stranih investitora (VSI) nastavljaju širenje poslovanja u zemlji, pokazuju najnoviji podaci Poslovnog barometra za 2025. godinu.
Ukupan priliv direktnih stranih investicija u periodu od januara do septembra 2025. iznosio je 1,05 milijardi KM. Nakon Njemačke, najveći investitori dolaze iz Hrvatske (223,4 miliona KM) i Slovenije (154,5 miliona KM).
Najveći dio ulaganja ide u prerađivačku industriju (23 posto), finansijske djelatnosti (15 posto), te sektor informacija i komunikacija i stručne, naučne i tehničke djelatnosti (po 11 posto). Glavni motivi za investiranje ostaju potencijal domaćeg tržišta (52 posto) i prethodno iskustvo ili tradicija u industriji (46 posto).
Većina kompanija, njih 65 posto, planira reinvestiranje u naredne tri godine, fokusirajući se na širenje poslovanja, modernizaciju opreme i povećanje produktivnosti.
Analiza VSI pokazuje da većina članica razvija poslovne aktivnosti u više političko-teritorijalnih jedinica BiH radi veće tržišne pokrivenosti i diverzifikacije. Tako 91 posto ima sjedište ili poslovne jedinice u Federaciji BiH, 61 posto u Republici Srpskoj, a 34 posto u Distriktu Brčko.
"Ovi podaci ukazuju na široku geografsku prisutnost članica VSI, koje često raspoređuju investicije kroz dvije ili sve tri jedinice radi bolje tržišne pokrivenosti i operativne fleksibilnosti", navodi se u dokumentu.
Planirana ulaganja i fokus kompanija
Prema barometru, najveći broj kompanija planira investirati između milion i 50 miliona KM, dok značajan broj kompanija planira uložiti manje od milion KM, fokusirajući se na manja, ali strateški važna ulaganja.
"S druge strane, 15 posto kompanija najavljuje ambicioznije investicije, u iznosu većem od 100 miliona KM, dok sedam posto planira ulaganja u rasponu od 50 do 100 miliona KM", stoji u ovom dokumentu.
Dalje stoji da kompanije koje su se odlučile na nova ulaganja navode različite, ali jednako važne motive. Najviše kompanija, čak 62 posto, planira investirati kako bi proširilo svoje poslovanje i ojačalo tržišnu poziciju, dok se 42 posto kompanija fokusira na poboljšanje kvaliteta proizvoda i usluga, kao i na povećanje ukupne produktivnosti.
U dokumentu stoji da oko 35 posto kompanija planira ulaganja u zamjenu ili modernizaciju postojeće opreme, želeći osigurati efikasnije i savremenije procese, dok manji broj kompanija navodi i druge razloge za reinvestiranje, poput zapošljavanja novih kadrova ili digitalizacije poslovanja.
Predsjednica VSI Sanela Karić istaknula je da više od 90 posto članica smatra BiH pogodnom za ulaganje i ostanak, s fokusom na razvoj ljudskih resursa i jačanje kadrovskog potencijala.
Od početka poslovanja u BiH, 43 posto članica VSI realiziralo je investicije veće od 100 miliona KM, 32 posto između milion i 50 miliona KM, 14 posto manje od milion KM, dok je 11 posto plasiralo sredstva u rasponu od 50 do 100 miliona KM.
Uprkos stabilnom prilivu investicija i planovima za nova ulaganja, percepcija poslovnog ambijenta među članicama Vijeća stranih investitora (VSI) ostaje rezervirana. Na pitanje kako ocjenjuju ekonomski i poslovni ambijent u BiH u 2025. godini, 50 posto ispitanika navelo je da je on nepovoljniji u odnosu na 2024. godinu. Dodatnih 44 posto smatra da se situacija nije znatno promijenila, dok svega šest posto kompanija ocjenjuje da je poslovno okruženje bolje nego prošle godine.
Ovakvi rezultati dolaze u kontekstu povećane institucionalne neizvjesnosti, sporijeg donošenja ključnih reformi i zastoja u unapređenju poslovnog ambijenta tokom 2024. i 2025. godine. Kompanije dodatno ukazuju na rast operativnih troškova, nedostatak radne snage i administrativne barijere koje i dalje usporavaju poslovanje.
Trenutnu poslovnu klimu 38 posto ispitanika ocjenjuje kao umjereno nezadovoljavajuću, što potvrđuje da investitori, uprkos planovima za reinvestiranje, i dalje očekuju značajne sistemske pomake.
Uprkos izazovima, investitori prepoznaju niz konkurentskih prednosti Bosne i Hercegovine. Kao ključne ističu blizinu Evropske unije, dostupnost kvalificirane radne snage te niske stope poreza na dobit i PDV-a.
Među značajnim prednostima navode se i niski troškovi rada, postojanje pouzdanih dobavljača i lokalnih usluga, relativno povoljni troškovi energenata i sirovina, kao i stabilno snabdijevanje energijom i solidna prometna povezanost.
Iako postoje određeni investicijski poticaji na različitim nivoima vlasti, kompanije smatraju da upravo u tom segmentu postoji prostor za dodatno unapređenje i jačanje konkurentnosti zemlje.
Efekti povećanja minimalne plate u FBiH
Kada je riječ o mjerama Vlade Federacije BiH o povećanju minimalne plate, rezultati ankete pokazuju podijeljene efekte. Više od polovine članica VSI (63 posto) navodi da nisu osjetile negativne posljedice po poslovanje i prihode. Njih 27 posto ističe manji, ali primjetan utjecaj, dok 10 posto kompanija ocjenjuje da je povećanje minimalne plate imalo značajan utjecaj na njihove finansijske rezultate.
Kompanije koje su osjetile posljedice najčešće navode rast troškova rada, potrebu za prilagođavanjem finansijskih planova te povećanje cijena proizvoda i usluga, uključujući eksterne usluge poput održavanja i zaštite. U prvim mjesecima nakon donošenja odluke posebno je naglašena neizvjesnost, budući da je mjera uvedena bez detaljne analize utjecaja na mikro nivou.
Dio kompanija ukazuje i na nezadovoljstvo zaposlenih čije su se plate približile minimalnoj, naročito kod složenijih radnih mjesta, što je utjecalo na internu dinamiku i motivaciju. U pojedinim slučajevima zabilježeno je smanjenje broja zaposlenih, odgađanje investicija i ograničavanje obima poslovanja, uz pritisak na likvidnost u sektorima osjetljivim na troškove rada.
Strukturne prepreke i ključni rizici
Najveće prepreke uspješnom poslovanju, prema ocjeni članica VSI, ostaju neefikasna javna uprava, spori sudski procesi i otežano izvršenje sudskih odluka, te složene i dugotrajne procedure pribavljanja dozvola i licenci. Ovi faktori direktno utječu na predvidivost i sigurnost poslovanja.
Među ozbiljnim izazovima navode se i siva ekonomija, nelojalna konkurencija te nepredvidivost porezne i fiskalne politike, što otežava dugoročno planiranje. Dodatni problemi uključuju neujednačeno postupanje inspekcija, otežanu naplatu potraživanja, nedostatke u radnom zakonodavstvu, otežan pristup finansiranju i spor proces usklađivanja propisa sa standardima Evropske unije.
Kao najveći rizici za naredni period izdvajaju se politička nestabilnost, korupcija i nedovoljna vladavina prava, ali i negativni demografski trendovi, neadekvatna infrastruktura te slaba kupovna moć stanovništva. Investitori upozoravaju i na potencijalne prijetnje poput cyber kriminala i regionalnih nestabilnosti.
Prema mišljenju članica VSI, unapređenje efikasnosti javne administracije zahtijeva sistemske promjene. Čak 86 posto ispitanih kompanija ističe potrebu za boljom usklađenošću propisa i ujednačavanjem administrativnih procedura na svim nivoima vlasti, što vide kao ključni preduslov za stabilnije i predvidivije poslovno okruženje.
.webp){kind=icon}
