U više navrata u različitim historijskim trenucima ili kontekstima protekle tri decenije Njemačka je pokušavala nametnuti koncept "Evrope u dvije brzine", a aktuelne geopolitičke tenzije koje brinu sve lidere Evropske unije, čini se, podstakle su zvanični Berlin da sada na toj ideji insistira jače i brže nego ikad ranije.
Budući da u aktuelnom ekonomskom i sigurnosnom pregrupisavanju svijeta nema onih koji ne misle da je za EU jedan od glavnih problema spor proces donošenja odluka i nesaglasje svih 27 država članica, najnoviji pokušaj Berlina mogao biti mnogo transformativniji i brži, jer za prevashodni cilj ima da mala grupa evropskih zemalja donese ključne i brze odluke po pitanju produbljivanja zajedničkog tržišta kapitala, ojačavanja eura, bolje koordinacije ulaganja u odbranu, kao i osiguravanja ključnih sirovina.
"Sada je vrijeme za Evropu u dvije brzine", izjavio je prošle sedmice na jednom javnom događaju u Berlinu njemački ministar finansija Lars Klingbeil, koji je sa svojim kolegama iz Francuske, Italije, Španije, Holandije i Poljske održao uvodni sastanak takozvane "E6 grupe" uz poruku da "kako bi preživjela u sve nepredvidivijoj geopolitičkoj situaciji, Evropa mora postati jača i otpornija".
Prema saznanjima Reutersa, "nije došlo do konkretnih odluka" na video konferenciji ministara finansija šest država članica EU, pri čemu termin "Evropa u dvije brzine" nije ni pomenut.
Uprkos tome, kritike na račun ove inicijative došle su iz skoro svih dijelova Evropske unije čiji predstavnici nisu pozvani. I u Evropskoj komisiji s neodobravanjem gledaju na ovu vrstu raslojavanja EU, iako upravo u Briselu pripremaju da naprave razliku između članica prvog i drugog reda tako što bi uspostavili svojevrsno "light članstvo u EU" kako bi u svoje redove što prije primila Ukrajinu, Moldaviju i zemlje Zapadnog Balkana.
Stara ideja njemačkih demokršćana
Ideja o "EU u više brzina" potiče od starih prijedloga, koje su iznijeli nekad utjecajni njemački demokršćani – bivši savezni ministri finansija Wolfgang Schaeuble i Theo Waige, kao i dugugodišnji poslanik Bundestaga specijalizovan za vanjskopolitička i sigurnosna pitanja Karl Lamers. Njihov prijedlog iz 1994. godine je o tome da Njemačka, Francuska i zemlje Beneluksa budu u "jezgru Evrope", koje će imati federalnu strukturu s jakim institucijama EU koje će moći ograničiti nacionalne vlade. U zavisnosti od stepena integracije zavisilo bi i u kojoj "brzini" je država članica.
Ova ideja sada dobija novi zamah s vladom demokršćanskog kancelara Friedricha Merza, čiji svojevrsni politički otac i mentor je bio upravo Schaeuble.
Međutim, Merzova koaliciona vlada demokršćana i socijaldemokrata u svojevrsnom jezgru ne vidi šest država-osnivačica Evropske zajednice već su iz ove "evropske šestorke" isključili Belgiju, a uvrstili Poljsku, koja među većim članicama EU bilježi najveći ekonomski rast, ali nije dio evropske monetarne unije.
Bloomberg
"Jedan izvor iz EU rekao je da će to biti neformalna, ad hoc grupa koja će se sastajati po potrebi. Drugi je rekao da ovo neće biti ekskluzivni klub", izvijestio je Reuters, dodajući da iz inicijalne rasprave prošle sedmice nije bilo jasno u kojoj fazi bi se druge zemlje mogle pridružiti ovom "bržem dijelu EU".
Klingbeil je, nakon sastanka koji je vodio zajedno s francuskim ministrom finansija Rolandom Lescureom, izjavio da šestorica "žele biti vozači" Evrope te da "ostali mogu da se pridruže".
Sljedeći sastanak bi trebalo da se održi na margini sljedećeg sastanka Eurogrupe, to jest sastanka ministara finansija zemalja eurozone.
Za "jezgro EU" Klingbeil smatra da bi morali brže napredovati u uspostavljanju zajedničkog tržišta kapitala, po pitanju štednje i investicija, kako bi stvorili bolje uslove finansiranja za evropske firme. Potom da bi trebalo da se fokusira na međunarodnu ulogu eura kao sigurnog utočišta zasnovanog na predvidljivosti i vladavini prava, te raditi na smanjivanju birokratije i jačanju suvereniteta u sferi plaćanja, potom uspostaviti bolju saradnju po pitanju izdvajanja na odbranu i čvrsto ugraditi odbranu kao prioritet u sljedećem višegodišnjem budžetu EU "pretvarajući odbranu u motor rasta".
Osim toga, Klingbeil smatra da bi, zarad osiguravanja strateških zaliha rijetkih zemnih elemenata, E6 grupa morala intenzivirati napore za jačanje otpornosti lanaca snabdijevanja kritičnim mineralima, uz veće strateško angažovanje s međunarodnim partnerima.
Kako navode izvori u španskoj vlasti, cilj prvog sastanka je bio da se "identifikuju i ubrzaju ključni projekti na agendi EU kako bi se izgradila jača i otpornija Evropa".
"Grupa, koju čine najveće ekonomije na kontinentu, ima za cilj da generiše politički zamah za jačanje konkurentnosti i strateške autonomije EU u uslovima promjenljivog geopolitičkog pejzaža", istakli su za španski dnevni list "El Mundo" izvori u kabinetu španskog ministra ekonomije Carlosa Cuerpoa.
Mali kritikuju velike
Čim se vijest o sastanku proširila Evropom, počele su se nizati kritike, naročito malih članica EU, koje su se uplašile da zapravo ostaju i bez ono malo utjecaja na nivou EU, što im je davalo pravo veta na odluke iz oblasti vanjske politike i sigurnosti.
"Mislim da bi trebalo da više razgovaramo o tome kako da izbjegnemo odvojene unije i umjesto toga imamo zajedničku Evropsku uniju", rekla je litvanska premijerke Inga Ruginene, koja je priznala da je aktuelni proces odlučivanja "prespor" te da nedostaje "jasan politički lider sposoban da ujedini države članice oko ključnih prioriteta". "Bez obzira na veličinu zemlje, jedan jasan i snažan glas je naša garancija sigurnosti i daje nam snagu. Ako počnemo dijeliti zemlje, taj osjećaj jedinstva postepeno blijedi".
Bloomberg
I iz Bugarske smatraju ovu ideju pogrešnom, pa lider stranke VMRO Krasimir Karakačanov ističe da vlada u Sofiji mora odbiti "bilo koji takav prijedlog separatizma ako želi opstanak EU".
"Nismo pristupili EU da bismo bili izolovani u dvorištu", kaže, kako prenosi bugarski portal "Fakti", Karakačanov dodajući da "Evropi nisu potrebne dvije brzine, već transformacija iz unije kojom upravljaju birokrati u Briselu u uniju suverenih i jednakih država". "Takav (njemački) plan u potpunosti briše ideju jednakosti, međusobne pomoći i jedinstva. I u praksi, to započinje raspad EU".
Krajnje desničarski bugarski poslanik u Evropskom parlamentu Peter Volgin smatra njemački prijedlog kao još jedan "očajnički pokušaj da se spasi nešto u ovoj EU" i način na koji ona sada funkcioniše. On ističe da se u Evropi sve više pomalja jasna politička borba između dvije suprotstavljene vizije – nadnacionalnog upravljanja i prioriteta nacionalnog suvereniteta.
"Ovo je borba između stranaka koje žele da nadnacionalna tijela odlučuju za sve i onih koje hoće da se odluke donose u samim državama", istakao je Volgin.
Nasuprot tome, zvanična Nikozija ističe da Kipar želi biti "što je bliže moguće jezgru" EU.
"Mi vidimo našu budućnost unutar Evrope u svakom smislu i zbog toga, na primjer, udvostručujemo svoje napore da se pridružimo Šengenskoj zoni", rekao je za list "Cyprus Mail" portparol kiparskog ministarstva vanjskih poslova Theodoros Gotsis, dodajući da bi pitanje "dvije brzine" trebalo biti do šire diskusije među članicama i institucijama EU.
Manje moći Ursuli von der Leyen
Da EU u dvije brzine znači manju moć za manje države ističe i komentatorica rumunskog izdanja njemačkog medija Deutsche Welle Sabina Fati, ističući da bi za Rumuniju to, prije svega, značilo manje političkog i ekonomskog utjecaja iz Brisela, ali bi moglo značiti i manje novca iz evropskih fondova, manje investicija i dodatno smanjivanje uloge Bukurešta za pregovaračkim stolom u Briselu.
Bloomberg
"Rumunija je bila sretna da se učlanila u ovaj klub i nije imala zahtjeva, vjerovatno zbog toga što je zajedno s Bugarskom bila jedna od dvije najsiromašnije i najmanje reformisane zemlje bivšeg socijalističkog bloka, koje su uhvatile zadnji voz za EU", ističe Fati i dodaje da će Bugarska biti vjerovatno značajnija za Brisel jer je ušla u eurozonu.
"Evropa u više brzina" nije izazvala mnogo entuzijazma ni u sjedištu Evropske komisije u Briselu, gdje smatraju nepotrebnim da se pravi još jedna grupa ili entitet, budući da već postoje neka dupliranja s Eurogrupom i Ecofinom. Štaviše, mnogi unutar briselske administracije vjeruju i da je sastanak ministara finansija eurozone izgubio svoju svrhu.
Izvori u sjedištu EK navode da bi okupljanje šest vodećih ekonomija EU samo dodalo još jedan sloj komplikovanom procesu donošenja odluka, oslabivši pritom autoritet izvršne vlasti šefice EK Ursule von der Leyen.
Međutim, u Briselu postoji i poprilično glasova koji ističu da je efikasno odlučivanje o osjetljivim strateškim pitanjima, kao što su odbrana, energetika i vanjska politika, postalo skoro neizvodljivo zbog, kako navode, zemalja kao što su Mađarska ili Slovačka. Tako da je ne tako mali broj odluka već donesen, podržalo ih je 25 ili 26 članica EU, čime je na neki način po određenim pitanjima, poput finansiranja Ukrajine, već napravljena EU u više brzina.
Ipak, u aktuelnom geopolitičkom i geoekonomskom trvenju između sila kao što su SAD, Kina i Rusija, trenutno je evropski sistem donošenja odluka prespor.
Članstvo bez prava glasa
I dok Berlin i Pariz udružuju ekonomski najmoćnije članice, Brisel uveliko radi na prijedlogu izmjene načina pristupanja država Uniji kako bi omogućio učlanjenje iz dva koraka, u kojem bi prvi korak bilo svojevrsno "light članstvo" bez uobičajenih prava glasa u tijelima EU, a tek drugi korak dosad uobičajeno punopravno članstvo.
Bloomberg
Iako perspektiva pridruživanja bez punog prava glasa izaziva pomiješane reakcije zemalja kandidata, u Briselu su uvjereni da je ovo rješenje neophodno, prije svega u kontekstu rata u Ukrajini i američkom mirovnom planu u kojem se čak pominje "članstvo Ukrajine u EU u roku od godinu dana".
Naime, Kijev u tom roku nema šansu da ispuni kriterije za ulazak EU, a u Briselu su svjesni da će ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski moći prihvatiti druge aspekte mirovnog sporazuma, poput ustupanja teritorije Donbasa Rusiji, samo ako može Ukrajincima predstaviti članstvo u EU kao pozitivan ishod.
Prema preliminarnom planu koji razmatraju evropski diplomati, Ukrajina bi mogla postati članica, ali bez prava glasa na samitima lidera i ministarskim sastancima, dok se još razvijaju prijedlozi o tome kako bi postepeno dobijala pristup jedinstvenom evropskom tržištu, poljoprivrednim subvencijama i ostalim evropskim fondovima.
"Vanredna vremena zahtijevaju vanredne mjere... Mi ne potkopavamo proširenje. Mi proširujemo koncept proširenja", rekao je za „The Financial Times“ jedan visoki diplomata EU upoznat s ovim novim konceptom. "Pravila su napisana prije više od 30 godina. I moraju biti fleksibilnija. Ovo je trenutak koji se dešava jednom u generaciji i moramo ga ispuniti".
S druge strane, brojni evropski diplomati iz različitih zemalja se brinu da bi to utjecalo negativno na stabilnost bloka, umanjilo vrijednost članstva i uznemirilo druge zemlje kandidate. I njemački kancelar Merz je izjavio da nije moguće da Ukrajina postane članica 1. januara 2027. godine, pozivajući Kijev da ispuni standarde ljudskih prava, vladavine prava i Kopenhagenške kriterije za članstvo u EU.
"EU je ponovo zaglavljena između čekića i nakovnja", rekao je Mujtaba Rahman, direktor za Evropu u Evroazijskoj grupi. "Nema drugog izbora nego da ubrza pristupanje Ukrajine, ali to će otvoriti Pandorinu kutiju političkih rizika koje niko u Briselu u potpunosti ne razumije".
Bloomberg
Osim toga, postavlja se pitanje kako bi to utjecalo na zemlje Zapadnog Balkana od kojih su Crna Gora i Albanija u smislu napretka kroz 35 poglavlja najbliže sticanju članstva.
To bi također pokrenulo pitanja o tome da li bi drugim državama, koje su posljednjih godina ostvarile mali ili nikakav napredak ka članstvu – poput Bosne i Turske – bila ponuđena ista opcija proširenja s lakšim uslovima.
Na iznenađenje mnogih, premijer Albanije Edi Rama je za „Politico“ rekao da su ovi prijedlozi "dobra ideja" i da bi njegova zemlja čak prihvatila da na određeno vrijeme nema svog komesara u Briselu. Kako je rekao, Tirana ne želi osporavati volju velikih osnivača poput Francuske i Njemačke.
"Na kraju krajeva, odrasli u porodici donose važne odluke", rekao je Rama, dodajući da je jedna prednost za manje članice EU to što ako veće zemlje "zabrljaju", to nije krivica novih članica.
Prema riječima komesarke EU za proširenje Marte Kos, konkretni prijedlozi bit će izneseni "u februaru ili martu".
.webp){kind=icon}
