Poruka generalnog sekretara NATO-a Marka Ruttea evropskim političarima da ne sanjaju da se Evropa može braniti sama bez podrške Sjedinjenih Američkih Država podigla je veliku prašinu u evropskoj javnosti, ali i političkim, sigurnosnim i medijskim krugovima. Ova poruka bivšeg nizozemskog premijera izrečena u Evropskom parlamentu samo je još više rasplamsala debatu o tome može li Evropa možda uzeti svoju vojnu sigurnost u svoje ruke, što je tema koja je proteklih godina u više navrata pokretana u evropskoj stručnoj javnosti, ali zapravo nikad nije dovelo do značajnijih koraka ka ostvarenju sna o evropskoj vojsci i strateškoj autonomiji Evropske unije.
Najnoviji talas rasprave o "evropskom NATO-u" i "strateškoj autonomiji" pokrenut je kada je predsjednik SAD-a Donald Trump priprijetio vojnom invazijom Grenlanda, priprijetivši kaznenim carinama, ne samo evropskim zemljama koje su poslale tridesetak vojnika na to dansko ostrvo u Arktičkom krugu, već svima u Evropi koji ne odustanu od svog protivljenja ovoj američkoj aneksiji.
Snovi i java
Nakon Trumpovog povlačenja prijetnje vojnom akcijom i carinama protiv Evrope, evropska prašina se na trenutak spustila, da bi je ponovo podigao Rutte, iako je upravo njegovo pregovaranje s predsjednikom SAD-a u Davosu utjecalo na smirivanje transatlantskih tenzija. U obraćanju na zajedničkom sastanku Odbora za vanjske poslove i Odbora za sigurnost i odbranu Evropskog parlamenta u Briselu, Rutte je odbacio pozive nekih evropskih lidera na osnivanje posebne evropske vojske, izazvane sumnjama u Trumpovu posvećenost evropskoj sigurnosti, istaknuvši da se Evropa ne može sama braniti od trenutnih prijetnji. Inače, ideju o evropskoj vojsci je nedavno ponovo oživio komesar EU za odbranu Andrius Kubilius, rekavši da je "evropski stub" NATO-a, na čijem uspostavljanju i jačanju insistira, između ostalih, Francuska "pomalo prazna riječ".
Bloomberg
"Ako iko ovdje misli da Evropska unija, ili Evropa u cjelini, može da se brani bez SAD-a. Samo sanjajte. Ne možete. Mi ne možemo. Trebamo jedni druge", rekao je Rutte na sastanku u Briselu, dodajući da se i SAD oslanja na NATO kako bi osigurao vlastitu sigurnost, naglašavajući međusobnu zavisnost saveznika NATO-a. "Ako zaista želite sami, a oni koji se zalažu za to, zaboravite to, nikada ne možete stići tamo sa pet posto (BDP-a namijenjenih za odbranu), bit će 10 posto".
Šef NATO-a je evropskim političarima rekao da je za samostalnu odbranu neophodno izgraditi vlastite nuklearne kapacitete koji koštaju milijarde i milijarde eura, ali da će u tom scenariju izgubiti "krajnjeg garanta naše slobode, a to je američki nuklearni kišobran". Prema njegovim riječima, neophodna je bliska koordinacija između NATO-a i EU jer "Evropi je potreban SAD i SAD-u je potreban NATO".
"EU je odlična u otpornosti, ali EU je također odlična kada je u pitanju regulacija. A ovdje nam je posebno potrebna deregulacija", rekao je Rutte, dodajući pritom da je za odbranu Ukrajine izuzetno značajna evropska podrška, ali da ključnu ulogu u održavanju Ukrajine u borbi ima američka podrška, to jeste američka vojna oprema koja pristiže. "Evropa sada gradi svoju odbrambenu industriju, i to je od vitalnog značaja, ali trenutno ne može osigurati ni približno dovoljno onoga što je Ukrajini potrebno da se brani danas i da odvrati sutra".
Bloomberg
Strateška autonomija Evrope ostaje pusti san, smatraju komentatori poljskog lista "Interia", ističući da je Rutte u pravu u jednoj stvari, a to je da bi visoka cijena strateške autonomije za Evropu bila politički neprihvatljiva, naročito u zemljama poput Njemačke ili Francuske.
"Skok sa oko dva na 10 procenata (BDP-a za odbrambene rashode) počistio bi svaku političku stranku koja bi predložila takvo rješenje biračima u mirnodopsko vrijeme", ističe poljski komentator Jaroslaw Kuisz, dodajući, međutim, da je visoka odbrambena potrošnja u zemljama poput Poljske i Estonije "direktno povezana s osjećajem prijetnje koji ne postoji u Zapadnoj Evropi".
Francuska ljutnja
Za razliku od Poljaka koji uglavnom podržavaju Rutteove ocjene o neophodnosti bliske saradnje s Amerikancima, francuska vlada, opozicija i komentatori ljutito su reagirali na ocjene šefa NATO-a.
"Ne, dragi Mark Rutte. Evropljani mogu i moraju preuzeti odgovornost za sopstvenu sigurnost. Čak se i SAD s tim slaže. Ovo je evropski stub NATO-a", objavio je na društvenoj mreži X francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noel Barrot, dok je njegova kolegica u vladi, ministrica odbrane Catherine Vautrin, istakla da "ono što danas vidimo jeste neophodnost evropskog stuba NATO-a".
Bloomberg
I bivša francuska ambasadorica pri NATO-u Muriel Domenach reagirala je ističući da nije pravo pitanje može li Evropa, već da li i kako treba odvratiti bilo kakav napad i sama se braniti ako je potrebno.
"Pravi odgovor nije isticanje evropske slabosti radi osiguravanja garancije SAD-a. To je zastarjelo i šalje pogrešnu poruku Rusiji", istakla je ona u objavi na društvenoj mreži X.
Prema ocjeni više saradnice Centra za sigurnosne studije u Cirihu Gesine Weber, Rutte bi trebalo da prestane sanjati da je SAD voljan braniti Evropu te da je pouzdan partner za to".
"Moja analiza je da Evropljani ne sanjaju o tome (samostalnoj odbrani), već da razmatraju kako da od toga naprave realnost, jer nema druge opcije", istakla je na društvenoj mreži Bluesky Weber.
Ideju da se Evropljani kolektivno ojačaju unutar Sjevernoatlantskog saveza, koju je prvi put predložila Francuska prije nekoliko godina, sada podržavaju i druge zemlje, uključujući Njemačku. Doduše, zvanični Berlin insistira da Amerikanci ne povlače svojih oko 100.000 vojnika i borbenu opremu s evropskog tla.
Njemačka zavisnost i finske nade
Da je Njemačka posebno ovisna o SAD-u, te da je toga i svjesna, ukazuje i litvanski politolog Fausta Šimaityte, podsjećajući da SAD pruža Evropi "nuklearni štit", što uključuje oko 20 atomskih bombi skladištenih u Njemačkoj, ali da postoje široko rasprostranjene sumnje u to da li bi se taj štit zaista koristio u vanrednim situacijama.
Bloomberg
"Njemačka ima značajne kopnene snage i jaku industriju naoružanja, ali trenutno može da se angažuje samo u sukobima niskog intenziteta. U slučaju rata velikih razmjera, imala bi poteškoća da brani svoju teritoriju i teritoriju svojih istočnih saveznika bez podrške SAD-a", ističe Šimaityte u komentaru za litvanski portal "Delfi". "Sve dok Plan B nije na snazi, Berlin čini sve što može da izbjegne ugrožavanje transatlantskih odnosa".
Nasuprot tome, finski predsjednik Alexander Stubb je u Davosu prošle sedmice isticao da je uvjeren da se Evropljani mogu sami braniti. Uredništvo finskog dnevnog lista "Lapin Kansa" ukazuje na to da "neki članovi finske vlade i dalje izgleda vjeruju da će se situacija normalizirati kada se završi Trumpov mandat i Bijela kuća dobije novog lidera". Prema ocjeni finskih urednika, ta nada je vjerovatno uzaludna te sve ukazuje na to da će novi svjetski poredak ostati. Kako ističu, NATO u svom sadašnjem obliku je zastario.
"Stari NATO mora biti što prije zamijenjen novim odbrambenim savezom čiju okosnicu čine evropske zemlje EU i NATO. Novac ne bi trebalo da bude prepreka. EU ostaje druga najveća ekonomska regija na svijetu", navodi se u uvodniku finskog lista uz zaključak da se Evropa "ne mora pokoravati ni Rusiji ni Sjedinjenim Državama".
Novi svjetski poredak
S druge strane, španski vojni stručnjaci Julian Garcia Vargas i Jose Manuel Garcia Sieiro vide novu ulogu Evrope u NATO-u prije svega u kontekstu upravljanja Vrhovnim štabom NATO-a kao jedinim istinski operativnim komandnim centrom u Evropi.
Bloomberg
"Njegov autoritet leži u rukama vrhovnog komandanta savezničkih snaga za Evropu, koji je do sada uvijek bio Amerikanac, a Evropljanin mu je bio zamjenik. Evropljani bi trebalo da predlože da se cjelokupno rukovodstvo štabom postepeno prenese na evropsko vojno osoblje", ističu ova dvojica stručnjaka za španski dnevnik "ABC", dodajući da bi za to morale da se naprave pripreme kako bi se "buduće američko prisustvo ograničilo na nuklearnu zaštitu Evrope i osiguravanje strateške rezerve". "Ovaj proces će trajati najmanje pet godina."
I Antonio Polito, komentator italijanskog lista "Corriere della Sera", ističe da se Evropljani moraju prestati zavaravati te da, ako svijet nikada više neće biti isti, onda ni Evropa nikada neće biti ono što se nadala da će biti.
"U novom svjetskom poretku dovodi se u pitanje ne samo njeno trenutno razočaravajuće stanje koje nije u skladu s vremenom, već i njene težnje, ideali i slika o sebi. Ova logika je toliko surova da je mnogi čvrsti Evropljani odbacuju i umjesto toga sebi pričaju utješnu priču: ono što se dešava nije pravi prekid već samo tranzicija; prije ili kasnije, sve će se vratiti na staro, i sve što treba da urade je da Trumpu daju nekoliko baza na Grenlandu, a Putinu dio Donbasa da bi svijet ponovo stao na noge", navodi Polito. "Vjerovanje u ovu bajku ostaje jedini način da se vjeruje u Evropu koja više ne postoji."
.webp){kind=icon}
