Prijedlog američkog predsjednika Donalda Trumpa o osnivanju Odbora za mir započeo je prilično neslavno: Evropa ga propituje, Izrael kritizira, a prijatelji Kremlja slave. Francuski predsjednik Emmanuel Macron brzo je odbio poziv, koji je bio upućen i autoritarnim čelnicima poput bjeloruskog autokrata Aleksandra Lukašenka. Nekoliko liberalnih demokratija našlo se u nelagodi, nesigurno kako reagirati, a pritom ne želeći uvrijediti Trumpa.
Čini se da je ta zabrinutost bila opravdana. Iritiran odbijanjem francuskog predsjednika, Trump je zaprijetio uvođenjem carine od 200 posto na šampanjac.
"Pa, niko ga ne želi jer će vrlo brzo otići s dužnosti", rekao je Trump novinarima u ponedjeljak. "Uvest ću carinu od 200 posto na njegova vina i šampanjce i onda će se pridružiti".
Prema izvorima upoznatima sa situacijom, Trump želi da se puni ustroj i mandat odbora potpišu u Davosu u četvrtak. No neki detalji zabrinjavaju više pozvanih zemalja. Nemaju puno vremena za odluku. Ujedinjeno Kraljevstvo, Švedska, Nizozemska, Njemačka i Kanada trebali bi se pridružiti Francuskoj u odluci da ne učestvuju na ceremoniji, tvrde izvori upoznati s njihovim razmišljanjima.
Trump zahtijeva da države plate milijardu dolara za trajno članstvo u odboru, izvijestio je Bloomberg, a uvjet je u međuvremenu potvrdila i Bijela kuća. To je zateklo svjetske čelnike i mnoge ostavilo zbunjenima, kažu izvori.
Veliki dio zabrinutosti odnosi se na formulacije u povelji Odbora za mir, u koju je Bloomberg imao uvid, a koje sugeriraju da je krajnja moć odlučivanja koncentrirana u Trumpovim rukama. To otvara brojna pitanja, među ostalim i ono kamo bi išla sredstva uplaćena za dugoročno članstvo, navode izvori. State Department nije odmah odgovorio na upit za komentar.
Evropski saveznici rade na izmjenama uvjeta i usklađivanju zajedničkog odgovora, kažu izvori, te nastoje uvjeriti i arapske zemlje da lobiraju kod Trumpa za promjene.
Takav pristup sažima veliki dio evropske strategije prema Trumpovu drugom mandatu: kupovati vrijeme, pokazati spremnost na saradnju i pokušati ga smiriti. Ti su razgovori posebno zahtjevni jer se odvijaju u osjetljivom trenutku pregovora o ruskoj invaziji na Ukrajinu, uz Trumpove prijetnje preuzimanjem Grenlanda, rekao je jedan od izvora.
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu prvi je javno izrazio protivljenje prijedlogu. Iako podržava Odbor za mir kao koncept, njegov je ured poručio da sastav zasebnog odbora za Gazu, koji bi djelovao pod okriljem tog tijela, "nije usklađen s Izraelom i protivan je njegovoj politici", nakon što su u njega uključeni dužnosnici iz Katara i Turske.
Drugi su naznačili da će tražiti izmjene. Carney je rekao da je načelno spreman pridružiti se odboru, ali da se uvjeti moraju raspraviti. Izvor upoznat sa situacijom naglasio je da Kanada neće platiti traženu naknadu. Britanski premijer Keir Starmer odbio je podržati odbor, rekavši tek da će o odgovoru razgovarati sa saveznicima.
Argentinski predsjednik Javier Milei potvrdio je da će postati jedan od osnivača, dok se italijanska premijerka Giorgia Meloni ponudila kao posrednica "spremna dati svoj doprinos".
Emmanuel Macron | Bloomberg
Navodno je i Kina na popisu pozvanih, no to zasad nije potvrdila. Ministarstvo vanjskih poslova nije odgovorilo na upit o tome je li Kina pozvana da se pridruži Trumpovu Odboru za mir.
Bivši britanski premijer Tony Blair, koji je imenovan izvršnim dužnosnikom odbora, ima ključnu ulogu iza kulisa, zajedno s Trumpovim izaslanicima Steveom Witkoffom i Jaredom Kushnerom, dodaju izvori. Postoji mogućnost da se uvjeti povelje prilagode nakon povratnih informacija na početni nacrt. Blairov glasnogovornik rekao je da Blair nije učestvovao u određivanju članstva odbora te je pitanja uputio Trumpovoj administraciji.
Iza zatvorenih vrata, visoki evropski dužnosnici znatno su oštriji u kritikama. Nekoliko ih je Bloombergu reklo da u tome vide jasan pokušaj Trumpa da uspostavi suparničku ili zamjensku instituciju Ujedinjenim narodima, organizaciji koju već dugo kritizira. Smatraju da odbor ima daleko širi cilj od obnove Gaze te da ga Trump vidi kao sredstvo za rješavanje drugih sukoba i kontrolu međunarodnih zbivanja.
Dok će neke zemlje vjerovatno odbiti poziv za članstvo, druge - poput Kanade - mogle bi ga načelno prihvatiti, a zatim pokušati ispregovarati uklanjanje neprihvatljivijih elemenata povelje, kažu izvori.
Neki pozvani reagirali su znatno entuzijastičnije. Mađarski ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó nazvao je poziv premijeru Viktoru Orbánu pozivom časti te potvrdio da će zemlja učestvovati, prema objavi glasnogovornika Zoltána Kovácsa na društvenim mrežama. Poziv je prihvatio i marokanski kralj Mohammed VI, saopćilo je ministarstvo vanjskih poslova te sjevernoafričke zemlje.
Ruski predsjednik Vladimir Putin također je pozvan da se pridruži odboru za mir, rekao je u ponedjeljak novinarima glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov. Moskva namjerava kontaktirati američku stranu kako bi razjasnila sve pojedinosti prijedloga.
Jedan evropski dužnosnik taj je potez nazvao farsom s obzirom na Putinovu kontinuiranu invaziju na Ukrajinu te rekao da nema sumnje kako bi ruski čelnik s oduševljenjem prihvatio poziv. Upozorio je da to potvrđuje dilemu s kojom se Evropa suočava: pristati na ono što Trump želi ili riskirati daljnje raspadanje transatlantskog saveza.
.webp){kind=icon}
