"Rečeno nam je da ubijanje u Iranu prestaje - da je prestalo", rekao je Trump novinarima u srijedu u Ovalnom uredu. Naveo je da su ga o odluci da se ne nastave ubistva obavijestili "veoma važni izvori s druge strane" i dodao je da bi bio "veoma uznemiren" ako bi se represija nastavila.
Na pitanje je li vojna akcija skinuta sa stola, Trump je rekao da će "posmatrati" i "vidjeti kakav je proces".
"Ali dobili smo veoma dobru vijest od ljudi koji su upoznati s tim šta se dešava u Iranu", rekao je Trump.
Ovi komentari označili su promjenu tona u odnosu na dan ranije, kada je pozvao Irance da nastave proteste protiv vlade vrhovnog vođe Ayatollaha Alija Khameneija i obećao da će "postupiti u skladu s tim" nakon što je bio obaviješten o ubistvima demonstranata. Na društvenim mrežama je objavio da je "pomoć na putu".
Jedan zvaničnik Bijele kuće ranije je rekao da je Trump bio upoznat s nizom opcija za vojne udare na Iran, uključujući i ciljeve koji nisu vojni. Potpredsjednik JD Vance predsjedavao je u utorak sastankom Vijeća za nacionalnu sigurnost o Iranu, dok je Trump putovao u Michigen.
Zvaničnici su u srijedu rekli za Bloomberg da su Sjedinjene Države premjestile dio osoblja u Kataru i u drugim američkim bazama u regiji, zbog stalne zabrinutosti i iranskih prijetnji da će te lokacije biti gađane. Zatražili su da ostanu anonimni jer govore o povjerljivim informacijama.
Ovi događaji bili su uporedivi s koracima preduzetim uoči američkih zračnih udara na Iran u junu, što je podstaklo spekulacije da bi nova runda napada mogla biti neizbježna. Te prijetnje djelovale su uvjerljivije nakon američkog napada na Venezuelu, koji je doveo do hapšenja predsjednika Nicolasa Madura.
Analitičarka za odbranu u Bloomberg Economics Becca Wasser rekla je da bi potencijalne američke mete unutar Irana mogle da se kreću od udara na objekte koje koriste iranske snage unutrašnje sigurnosti, vojne lokacije i fabrike raketa, pa sve do ciljanih likvidacija ključnih vojnih figura. Najeksplozivnija opcija bila bi gađanje značajnih političkih ličnosti, dodala je ona.
"Ne mislim da imamo dovoljno informacija da bismo isključili bilo koju od ovih opcija", rekla je Wasser. Ona je navela da bi eventualni zračni udari najvjerovatnije bili izvedeni izvan Bliskog istoka, ili iz baza američkih snaga u Evropi ili s teritorije kontinentalnih Sjedinjenih Država. Kao još jednu mogućnost navela je i dalekometne udare s američkih razarača naoružanih vođenim raketama koji se već nalaze u regiji.
U intervjuu za Reuters, objavljenom u srijedu uvečer, Trump je izrazio sumnju da Reza Pahlavi, sin pokojnog šaha i istaknuta opoziciona figura, ima dovoljnu podršku unutar zemlje, u kojoj ne živi već decenijama.
"Ne znam da li bi njegova zemlja prihvatila njegovo vodstvo, a svakako, ako bi to učinila, meni bi to bilo u redu", rekao je predsjednik za Reuters. Dodao je da bi teokratski režim koji vlada Iranom od revolucije 1979. godine, kojom je zbačen Pahlavijev otac, mogao da se sruši uslijed protesta.
Vanjske grupe koje su osudile obračun vlasti u Iranu izvršile su pritisak na Trumpa da intervenira.
"Iako će o budućnosti Irana odlučiti njegov narod, Sjedinjene Države mogu i, da bi očuvale kredibilitet imajući u vidu javne obaveze predsjednika Trumpa, moraju pomoći iranskom narodu da sruši režim", rekao je u saopćenju Michael Makovsky, predsjednik i glavni izvršni direktor Jevrejskog instituta za nacionalnu sigurnost Amerike.
"Historija će i Trumpa i Sjedinjene Države oštro suditi ako Washington u ovom trenutku iznevjeri iranski narod", napisao je Ahmad Sharawi, istraživački analitičar u Fondaciji za odbranu demokratija, u autorskom tekstu. "Ako se masovna ubistva civila nastave, Sjedinjene Države treba da budu spremne da dodatno eskaliraju i upotrebe ciljane vojne opcije."
Iran je upozorio Sjedinjene Države i Izrael, koji su prošle godine koordinirali izvođenje udara na nuklearna postrojenja u toj zemlji, da ne pokušavaju bilo kakvu intervenciju dok se zemlja suočava s masovnim nemirima.
.webp){kind=icon}
