Nikome više nije tajna da američki predsjednik Donald Trump želi preuzeti kontrolu nad Grenlandom, a iz dana u dan se nižu nove metode kojima SAD nastoji realizirati ovu zamisao. Od direktnih prijetnji zvaničnika i prijedloga zakona u Kongresu SAD-a, preko objava sa zvaničnih naloga Bijele kuće na društvenim mrežama, do odlaska delegacije američkih senatora i kongresmena u posjetu Danskoj.
Iako se lideri Njemačke, Francuske, Italije, Poljske, Španije, Velike Britanije i Danske tome protive, pa su u zajedničkom saopćenju istakli da je "na Danskoj i Grenlandu, i samo na njima, da odlučuju o pitanjima koja se tiču Danske i Grenlanda", iza kulisa pojedini evropski lideri priznaju da ne mogu jednostavno odbaciti američke zahtjeve te da, zarad opstanka Sjevernoatlantske alijanse (NATO), moraju sve učiniti da zadovolje američke zahtjeve za zaštitu interesa na Arktiku i izgurivanje utjecaja Kine i Rusije.
Zakon za odriješene ruke Trumpu
Republikanski kongresmen s Floride Randy Fine, inače izuzetno lojalan Trumpu, u ponedjeljak je predstavio prijedlog zakona čije usvajanje bi predsjedniku Trumpu dalo praktično odriješene ruke za pripajanje danske teritorije Grenlanda i stvaranje 51. američke savezne države.
Bloomberg
"Danas sam ponosan što predstavljam Zakon o aneksiji i državnosti Grenlanda, zakon koji predsjedniku omogućava da pronađe sredstva neophodna za uključivanje Grenlanda u uniju", objavio je Fine u objavi na društvenim mrežama, koja je sadržala maketu Trumpove kule na Grenlandu. "Da budem jasan, naši protivnici pokušavaju uspostaviti uporište na Arktiku i mi ne smijemo dozvoliti da se to desi. Akvizicijom Grenlanda spriječili bismo naše protivnike da kontroliraju arktičku regiju i osigurali naš sjeverni bok od Rusije i Kine".
U prijedlogu zakona se predsjednik ovlašćuje, između ostalog, i za "pokušaj započinjanja pregovora s Kraljevinom Danskom, radi aneksije ili stjecanja Grenlanda kao teritorije SAD-a", kao i da po završetku takve aneksije ili stjecanja, predsjednik Kongresu podnese izvještaj koji sadrži izmjene saveznog zakona "da bi se novostečena teritorija priznala kao država, kako bi se ubrzalo kongresno odobrenje takve državnosti za Grenland nakon usvajanja ustava za koji Kongres utvrdi da je republikanskog oblika i u skladu s Ustavom SAD-a".
"Ko god kontrolira Grenland, kontrolira ključne arktičke brodske puteve i sigurnosnu arhitekturu koja štiti Sjedinjene Države", naveo je u saopćenju Fine, čiji prijedlog zakona ide mnogo dalje od republikanskih prijedloga zakona prošle godine koji su bili usmjereni na to da se omogući Trumpu da pokuša kupiti Grenland od Danske. "Amerika ne može ostaviti tu budućnost u rukama režima koji preziru naše vrijednosti i žele potkopati našu sigurnost".
Kada Bijela kuća trola
Danski ambasador u Washingtonu Jesper Moller Sorensen sastao se s Finom kako bi "potpuno jasno stavio do znanja" da Grenland pripada Danskoj.
Američki mediji navode da je izglasavanje prijedloga zakona malo vjerovatno te da više služi kao jasan prikaz želje republikanaca da dokažu svoju lojalnost predsjedniku dok on javno razmišlja o stjecanju ostrvske teritorije silom. Međutim, ovaj prijedlog zakona stvara okvir za Trumpa da traži ubrzano odobrenje Kongresa za dodjeljivanje državnosti Grenlandu.
Bloomberg
Senatori i kongresmeni iz obje stranke – Demokratske i Republikanske – ranije su odbacili ideju o vojnoj invaziji na Grenland kao i na suverene zemlje poput Meksika i Kolumbije, Trump je nastavio insistirati na toj ideji i, prema saznanjima američkih medija, naredio je komandantima specijalnih snaga da izrade plan za potencijalnu invaziju na Grenland.
"Mislim da je predsjednik bio veoma jasan sinoć. Rekao je da želi vidjeti kako SAD prisvaja Grenland jer smatra da će ga, ako to ne učinimo, na kraju prisvojiti – ili čak neprijateljski preuzeti – Kina ili Rusija, što nije dobro ni za SAD, ni za Evropu, ni za Grenland", rekla je u ponedjeljak portparolka Bijele kuće Karoline Leavitt.
Uprkos tome što je danska premijerka Mette Federiksen u više navrata obavijestila Trumpovu administraciju da Grenland nije na prodaju, Bijela kuća je u pritiscima na Kopenhagen i Nuk uvela ne samo prijetnje, već i trolanje na društvenim mrežama.
Bloomberg
Kada je sa zvaničnog naloga Bijele kuće na društvenoj mreži X objavljena fotošopirana fotografija Trumpa koji kroz prozor Bijele kuće gleda na Grenland, posmatrači su odmah primijetili da Trumpova administracija očigledno uživa u provociranju Danske i evropskih saveznika te da je trolanje na društvenim mrežama postalo sastavni dio strategije.
Prijetnje javno, diplomatija iza zatvorenih vrata
S druge strane, dvostranačka grupa američkih senatora i kongresmena posjetit će Dansku krajem ove sedmice, a predvodit će ih demokratski senator Chris Coouns i republikanski senator Thom Tillis, prenio je Reuters, dodajući da su ovi američki zakonodavci prošle sedmice rekli da očekuju da će Senat SAD-a na kraju glasati o zakonu kojim se nastoji obuzdati Trumpovu sposobnost da pokuša oteti Grenland od Danske, dugogodišnjeg saveznika SAD-a na čijoj teritoriji su američke vojne baze.
"Kao kopredsjedavajući Senatske posmatračke grupe NATO-a, vjerujem da je ključno da Kongres bude jedinstven u podršci našim saveznicima i poštovanju suvereniteta Danske i Grenlanda", rekao je senator Tillis iz Trumpove Republikanske stranke.
Bloomberg
I dok se u Kongresu SAD-a sukobljavaju prijedlog zakona o aneksiji i prijedlog zakona o suverenitetu Grenlanda, ova danska teritorija je zaista u centru globalne igre moći zbog svog položaja između Sjevernog ledenog okeana i sjevernog Atlantika. Ono što ga čini tako atraktivnim je njegova lokacija u području gdje globalno zagrijavanje otvara nove pomorske trgovačke rute. Legendarni "Sjeverozapadni prolaz" mogao bi ubrzati globalnu trgovinu i stvoriti prečicu između Azije i Evrope, što je nešto što Kina dugo želi, zapravo toliko da je 2018. godine čak pokrenula "Polarni put svile".
Peking je već najavio planove za proširenje transarktičkog saobraćaja do Rusije kao koridora za uvoz tečnog prirodnog gasa. Ova ideja zabrinjava Amerikance, ne samo zbog trgovine i ekonomije, već i zbog toga što Moskva održava baze nuklearnog oružja i podmornice na Arktiku, koji je velesilama posebno važan i kao lokacija za kontrolu svemirskog programa.
Bloomberg
Sve to pojačava potencijalnu ulogu Grenlanda kao strateškog kontrolora ovog koridora i cijelog Arktika, ali i jedne od teritorija presudnih za globalne lance snabdijevanja, sirovine i rijetke minerale, trgovinu, odbranu i svemir. Zbog toga je Washingtonu važno, ne toliko da anektira Grenland, koliko da ima vojnu kontrolu nad njim.
Nijemci žele "Arktičkog stražara"
A sve su prilike da to sve više razumiju u Berlinu, pa vlada kancelara Friedricha Merza planira pokrenuti zajedničku misiju NATO-a pod nazivom "Arktički stražar", usmjerenu na praćenje i zaštitu sigurnosnih interesa na Arktiku, uključujući teritoriju Grenlanda. Merz time nastoji da Trumpa skrene s ideje o aneksiji i da NATO iskoristi za američke interese, jer bi ovaj plan bio sličan misiji NATO-a "Baltički stražar", koja osigurava zaštitu kritične infrastrukture u Baltičkom moru. Njemački zvaničnici već pregovaraju s britanskim i francuskim kolegama o raspoređivanju vojnih kontingenata, pomorskih brodova i avijacije na Grenlandu kao dio ovog napora.
Uprkos ovim naporima, evropski političari ne govore kakav je evropski i američki interes na Grenlandu što, prema ocjeni litvanskog politologa Gintasa Karalijusa, stavlja Evropu u opasnost da postane plijen u novom predatorskom svjetskom poretku. To što se sve češće u analizama čuje da bi Evropa trebalo da bude agresivnija i da snažnije potvrđuje svoje interese u strateškim sferama utjecaja nailazi na mali odjek među donosiocima političkih odluka. Prema ocjeni Karalijusa, jedan od razloga za to je što imaju poseban mentalitet blagog biljojeda koji ne dozvoljava nikakvu projekciju moći.
Bloomberg
"Nijedan evropski političar ne bi otvoreno izjavio da Grenland nije samo danska stvar ili pitanje međunarodnih normi, već i panevropska zona interesa koja se mora braniti. Ove komunikacijske slabosti samo podstiču potencijalne agresore", ističe ovaj politolog u komentaru za litvanski portal LRT.
Američke prijetnje o aneksiji zapravo tjeraju Dansku i Evropu da djeluju i pritom Washingtonu daju maksimalan prostor za manevar u budućim pregovorima.
"Igrajući se opcijom 'aneksije', SAD može kasnije napraviti ogromne ustupke, a da ne ostavlja utisak da je popustio. Istovremeno, stvara vanredno stanje među saveznicima, dajući im mali električni šok. Danska i EU moraju dokazati da mogu osigurati i razviti Grenland bez stvaranja vakuuma koji bi rivali mogli iskoristiti", ističe na rumunskom portalu "Adevarul" Catalin Buciumeanu, osnivač Centra za napredne strategije i Klastera tehnoloških inovacija Inventikus u Bukureštu. "Zvanične reakcije pokazuju da već postoji vanredno stanje na političkom nivou".
.webp){kind=icon}
