Izbori na Kosovu u sjenci neriješenih bezbjednosnih i diplomatskih izazova

Kosovo će glasati na izborima čiji je cilj da se okonča višemjesečni politički zastoj, koji je ekonomiju ostavio u neizvjesnosti i zakočio napore da se unaprijede odnosi sa saveznicima i riješe tenzije sa srpskom manjinom.

Glasanje 28. decembra dolazi devet mjeseci nakon što izbori održani u februaru nisu rezultirali formiranjem vladajuće većine. Od tada su se ponovljeni pokušaji formiranja vlade izjalovili, parlament je ostao blokiran, a tehnička vlada nije bila u mogućnosti da usvaja zakone, odobrava budžete niti ratifikuje međunarodne aranžmane o finansiranju.

Pokret Samoopredjeljenje premijera Albina Kurtija smatra se favoritom za prvo mjesto, ali je neizvjesno da li će on moći da upravlja ovom balkanskom nacijom bez kompromisa, koji se do sada pokazao nedostižnim. Lideri stranaka izbjegavali su oštre napade na protivnike, što signalizira izvjesnu otvorenost za postizbornu koaliciju.

"Primjetan je nešto blaži rječnik lidera tri glavne stranke, što ostavlja prostor za saradnju", rekao je Agron Demi, izvršni direktor think-tanka Atlas institut iz Prištine. "Ali, ako saradnje ne bude, malo je vjerovatno da će se rezultati značajnije razlikovati od onih iz februara."

U međuvremenu, Kurti je dobio podsticaj iz Evropske unije. EU je saopštila da će do kraja januara ukinuti sve sankcije Kosovu, čime će biti deblokirano više od 200 miliona evra (234 miliona dolara) zamrznute pomoći i razvojnih projekata.

Ipak, politički zastoj već je imao opipljive posljedice po šanse Kosova za članstvo u EU.

Pošto parlament ne može da funkcioniše, reforme su zaustavljene, a projekti u oblasti energetike, infrastrukture i zaštite životne sredine, koje podržavaju EU i donatori, odgođeni su ili zamrznuti. Poslovna udruženja upozorila su da dugotrajna neizvjesnost narušava povjerenje investitora i opterećuje privredni rast u jednoj od najsiromašnijih ekonomija u Evropi.

Sjedinjene Američke Države, čija je podrška bila od ključnog značaja za kosovsku državnost, suspendovale su u septembru planirani strateški dijalog sa Kosovom, navodeći zabrinutost zbog stabilnosti kosovskih institucija.

Izbori se odvijaju i u sjenci neriješenih bezbjednosnih i diplomatskih izazova. Tenzije i dalje traju na sjeveru Kosova sa većinskim srpskim stanovništvom, gdje kontrolni punktovi i česte patrole odražavaju kontinuirane probleme u lokalnom upravljanju. U međuvremenu, dijalog sa Srbijom uz posredovanje Evropske unije, koja ne priznaje nezavisnost Kosova, praktično je u zastoju.

Demi je rekao da sami izbori vjerovatno neće biti dovoljni da se odnosi sa Beogradom ponovo postave na nove osnove. Kako je naveo, za to bi mogla biti potrebna intervencija Sjedinjenih Američkih Država.

Kurti (50) je izbore predstavio kao priliku da se obezbijedi nastavak napretka. "Sa narednom većinom možemo nastaviti posao koji smo već započeli", rekao je 17. decembra u sjevernom gradu Mitrovici.