Izrael i Iran su nastavili međusobno intenzivno bombardovanje treći dan zaredom, bez naznaka smirivanja sukoba i uz sve veće strahove od šireg rata u jednom od ključnih svjetskih regiona za proizvodnju nafte.
Izrael je u nedjelju izvijestio o novom talasu raketnih napada iz Irana, samo nekoliko sati nakon što je presreo prethodni napad i istovremeno izveo udare na Teheran. Od ponoći, u napadima su poginule četiri osobe, a 207 je povrijeđeno, saopštile su hitne službe.
Ova razmjena napada uslijedila je nakon izvještaja o eksplozijama širom Irana, uključujući i jednu u postrojenju za preradu prirodnog gasa povezanu sa ogromnim gasnim poljem Južni Pars.
Neprijateljstvo između dvije zemlje ponovo je preraslo u otvoreni sukob u petak, kada je Izrael preventivno napao iranska nuklearna i vojna postrojenja. Napadi od tada pokazuju da Izrael i dalje ima nadmoć u vazduhu i naglašavaju ograničenja u sposobnosti Teherana da pruži ozbiljan odgovor.
Za Iran je to egzistencijalna dilema - ne može sebi da priušti da djeluje slabo, ali mu se manevarski prostor sve više sužava, dok grupe koje podržava imaju ograničene mogućnosti da pomognu, budući da je Izrael značajno umanjio iransku sposobnost da napada. U nedjelju je Iran ispalio balističke rakete kao odmazdu, a neke su, prema navodima državnih medija, bile usmjerene na izraelsku infrastrukturu i energetska postrojenja u okolini Haife. Izrael je savjetovao građanima da se nakratko povuku u skloništa, dok su izraelske snage pokušavale da presretnu projektile.
Benjamin Netanyahu / Bloomberg
Premijer Benjamin Netanyahu izjavio je da će njegova vojska "udariti na svako mjesto i svaku metu režima Ayatollaha Ali Khameneija", dok je iranski vrhovni lider dan ranije rekao da Izrael "neće proći nekažnjeno" poslije napada na Iran.
Nastavak raketiranja i intenzivni sukobi izazvali su potrese na finansijskim tržištima - cijena nafte je u petak skočila za sedam odsto, dok su investitori masovno kupovali sigurna sredstva poput zlata. MSCI indeks svjetskih berzi zabilježio je najveći pad još od aprila. Iran je otkazao narednu rundu nuklearnih pregovora sa SAD, koja je trebalo da se održi u Omanu u nedjelju.
Američki predsjednik Donald Trump, koji teži postizanju sporazuma kojim bi se iranske nuklearne aktivnosti obuzdale u zamjenu za ukidanje sankcija, izjavio je na društvenim mrežama da "rat između Izraela i Irana mora da se završi".
Trump i ruski predsjednik Vladimir Putin razgovarali su o eskalaciji krize u telefonskom razgovoru koji je trajao oko sat vremena, u subotu. Tokom tog razgovora, ruski lider je osudio izraelsku vojnu operaciju protiv Irana i izrazio ozbiljnu zabrinutost zbog moguće eskalacije koja bi mogla imati "nepredvidive posljedice za cijeli region", prenosi Tas s, pozivajući se na savjetnika Kremlja Yurija Ushakova.
Trump je, prema Ushakovu, rekao Putinu da ne isključuje mogućnost povratka SAD za pregovarački sto o iranskom nuklearnom programu.
Ayatollah Ali Khamenei / Foto: Majid Saeedi/Getty Images
Reakcija lidera i tržišta
Iranske susjedne zemlje, zabrinute da bi sukob mogao izmaći kontroli i proširiti se, pojačale su diplomatske napore da zaustave borbe. Saudijski prestolonasljednik Mohammed bin Salman razgovarao je s iranskim predsjednikom Masoudom Pezeshkianom, pozvavši na uzdržanost.
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan rekao je u razgovoru s iranskim liderom da je diplomatija jedino rješenje za nuklearni spor.
Međunarodna agencija za atomsku energiju Ujedinjenih nacija (IAEA) saopštila je da su izraelski napadi na iransko postrojenje za konverziju uranijuma u Isfahanu izazvali ozbiljnu štetu. Onemogućavanje rada tog postrojenja značajno bi umanjilo sposobnost Irana da obogaćuje uranijum u velikim količinama.
Ipak, većina iranskih nuklearnih objekata rasuta je na brojnim lokacijama, a neki su duboko ukopani pod stijenama i armiranim betonom. Izraelska sposobnost da ih ozbiljno ošteti bez pomoći američkog naoružanja i aviona je ograničena.
Donald Trump, koji je upozorio Iran da postigne nuklearni sporazum "dok još nije kasno", još uvijek nije naznačio da li će se SAD pridružiti Izraelu u napadima na Iran. Prema izvještaju portala Axios, koji se poziva na neimenovane izvore, izraelski zvaničnici su pozvali Trumpovu administraciju da se uključi u sukob protiv Teherana.
Photographer: Jack Guez/AFP/Getty Images
Dalja eskalacija - posebno ako bi bila usmjerena na američke vojne ili diplomatske objekte u regionu - mogla bi pomoći iranskim vlastima da pridobiju unutrašnju političku podršku, ali bi ujedno dramatično pojačala sukob.
Ostaje nejasno da li Teheran razmatra krajnje mjere, poput napada na tankere u Ormuskom moreuzu, kroz koji se transportuje oko petina svjetske dnevne proizvodnje nafte. Takva akcija bi gotovo sigurno uvukla SAD - najmoćniju vojsku svijeta - u sukob, što je rizik koji, prema analitičarima Bloomberg Economicsa, Iran ne može sebi da priušti.
U početnim izraelskim udarima u petak poginulo je više visokih iranskih generala, a ključna vojna infrastruktura je ozbiljno oštećena, pri čemu je zvanično saopšteno da je blizu osamdesetoro ljudi izgubilo život.
U subotu su pogođene četiri lokacije u provinciji Istočni Azerbejdžan, kao i međunarodni aerodrom Mehrabad u Teheranu, gdje se nalazi baza vazduhoplovstva i sjedište nacionalne avio-kompanije, prema izvještajima iranskih medija.
Izrael je takođe gađao zgrade Ministarstva odbrane, uključujući njegov glavni štab, više stambenih objekata u prigradskim delovima prijestonice, kao i jedno skladište nafte zapadno od grada, navodi se u izvještajima.
Mreža savezničkih milicija koje Iran podržava na Bliskom istoku takođe je ozbiljno oslabljena sukobima Izraela sa Hamasom u Gazi i Hezbolahom u Libanu. Još jedan ključni saveznik, bivši predsjednik Sirije Bashar al-Assad, svrgnut je krajem prošle godine, kada je njegova administracija pala pred pobunjeničkim ustankom.
Vojna komandna struktura Irana pretrpela je ogroman udar izraelskim akcijama. Lider Iranske revolucionarne garde Hossein Salami i načelnik generalštaba Mohammad Bagheri poginuli su u napadima, dok su najmanje još dvojica visokih članova Garde i neki nuklearni naučnici takođe stradali.
U međuvremenu, lideri sedam najrazvijenijih ekonomija svijeta (G7) okupljaju se u Kanadi, a pažnja je usmjerena na Trumpovu reakciju na sukob. Iako je postojala zajednička želja da se teške geopolitičke teme izbjegnu tokom samita, to će biti teško s obzirom na domino-efekat skoka cijena nafte na globalnu inflaciju.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...