Friedrih Merz ne gubi vrijeme i želi što prije useliti u kancelarski kabinet. Poslije manje od 24 sata od zatvaranja birališta, lider njemačkih demokršćana (CDU-CSU) već je predložio socijaldemokratama (SPD) da formiraju većinsku koaliciju, ponavljajući rečenicu iz izborne noći da želi da nova vlada bude formirana do Uskrsa, to jeste 20. aprila.
Koalicioni pregovori će, kako je najavio, početi sljedeće sedmice, nakon što se održe pokrajinski izbori u gradu-pokrajini Hamburgu, inače tradicionalno jakom uporištu SPD-a. Međutim, najvjerovatniji budući njemački kancelar ne želi čekati kraj koalicionih sporazuma, pa je čak izašao s neuobičajenim prijedlogom socijaldemokratama da u narednim sedmicama u saradnji sa Zelenima stari sastav Bundestaga odobri formiranje specijalnog fonda za finansiranje odbrane u iznosu od čak 200 milijardi eura, prenio je Bloomberg.
Zvanični mandat starog sastava Bundestaga traje do 24. marta, kada se očekuje da poslanici novog saziva polože zakletvu.
Razlog za ovoliku Merzovu žurbu leži u tome što je za ovakve odluke, poput promjene njemačkog ustavnog ograničenja prevelikog zaduživanja ili formiranja specijalnog finansijskog fonda koji se ne tretira kao dio budžeta, neophodna dvotrećinska podrška u Bundestagu, koju CDU-CSU i SPD podržani i Zelenima nemaju u novom sastavu parlamenta. Nedostaje im bar sedam glasova, koje sasvim sigurno neće osigurati desničarska Alternativa za Nemačku (AfD), niti Ljevica.
Bloomberg
Međutim, u starom sastavu ove tri stranke bliske političkom centru mogle bi osigurati dvotrećinsku većinu.
SPD je nagovijestio da su otvoreni za takve ideje, ne propustivši priliku da kritikuju CDU-CSU što su prije izbora takve prijedloge kancelara Olafa Scholza uporno odbijali.
"Ovo je iznova i iznova odbijano i moram reći da sam bio zadivljen u posljednjih nekoliko sati koliko brzo se može ponovo otkriti točak", rekao je Rolf Muetzenich, koji se povlači s funkcije šefa poslaničke grupe SPD-a.
Očekuje se stabilna vlada
Uprkos razlikama i neslaganjima u prvim izjavama nakon izbora, njemački stručnjaci smatraju da će izgledna Merzova vlada biti stabilna jer obje stranke od ranije poprilično dobro znaju kako da sarađuju.
"Već su ranije bili zajedno u vladama u okviru takozvanih velikih koalicija, koje su bile uvijek poprilično stabilne. Naravno, ove stranke sada neće imati veliku većinu i bit će nekih veoma komplikovanih odluka", kaže za Bloomberg Adriju Robert Grimm, direktor berlinskog ogranka agencije za istraživanje javnog mnijenja Ipsos, dodajući da se mogu očekivati sporenja oko tema kao što je reforma ograničenja javnog duga ili liberalnijih reformi u ekonomiji. "Svaka koaliciona vlada ima sukoba i diskusija, ali nadam se da će ih sukcesivno rješavati."
Bloomberg Adria Robert Grimm
Prema najavama, predstavnici CDU-CSU i SPD će 6. marta sjesti za pregovarački sto, a Merz je već najavio da će njemu u koalicionim pregovorima biti najvažnije tri teme: vanjska politika, migracije i ekonomija.
Međutim, prve analize rezultata vanrednih parlamentarnih izbora u Njemačkoj ukazuju na to da će novoj vladi biti važna još jedna tema. Naime, socijaldemokrate su doživjele izborni debakl kao i sve ostale stranke u nekadašnjoj semafor koaliciji kancelara Olafa Scholza. I sami demokršćani su ostvarili drugi najgori rezultat u historiji stranke.
S druge strane, najveći pobjednici su dvije stranke, jedna krajnje ljevice, a druga krajnje desnice. Ljevica je, osvojivši devet posto glasova, utrostručila podršku u odnosu na ankete prije tri mjeseca. Desničarska Alternativa za Njemačku (AfD) je pak udvostručila podršku u odnosu na izbore 2021. godine.
Zbog toga u prvim analizama mnogi analitičari ukazuju na to da će podjednako važan i težak zadatak nove Merzove vlade biti da vrati povjerenje birača u, kako je i sam Merz istakao, stranke političkog demokratskog centra. I njegovi najbliži saradnici govore o tom cilju, ističući da bi u suprotnom na sljedećim parlamentarnim izborima AfD mogla posti najjača politička snaga u zemlji.
I u nedavnom istraživanju Gallupa utvrđeno je da Nijemci među pet najvažnijih problema koji ih tište i koje bi trebalo da rješava buduća vlada, vide i povratak povjerenja građana u javne institucije, kao što su vojska i pravosudni sistem, ali i povjerenje u samu vladu, koje je na najnižem nivou u posljednjoj deceniji.
Na pitanje može li Merz to kao ličnost i to u roku od četiri godine, Grimm kaže: "Iskreno, mislim da će to biti teško".
"Vlada će biti uspješna u obnavljanju povjerenja u javne institucije samo ako i vlada bude uspješna u provođenju reformi, ako bude u stanju da realizuje svoje politike i ima stvarni utjecaj na živote ljudi. Mora se primijetiti da je SPD izgubio mnoge glasove, a da CDU-CSU nije uspio postići 30 posto podrške", kaže prvi čovjek Ipsosa u Berlinu i ističe da to zapravo pokazuje "da odmah od starta vlada nije dobila mnogo povjerenja među biračkim tijelom". "Bit će teško, ali nije nemoguće."
Evropa u više brzina
S obzirom na sve probleme koji na vanjskopolitičkom planu čekaju novu njemačku vladu, poput činjenice da će Njemačka biti izmještena iz finalnog dogovora oko Ukrajine, da dolazi do topljenja američko-evropske saradnje u oblasti sigurnosti, kao i Trumpov rat carinama, stručnjaci za njemačke prilike smatraju da "Zapadni Balkan neće biti prioritet" Merza i njegov vlade.
Prema riječima Stefana Surlića, docenta na Fakultetu političkih nauka u Berlinu, koji radi na projektima Fondacije Konrad Adenauer u Berlinu, njemačka politika prema ovom regionu se suštinski neće mijenjati. Kako kaže, Njemačka će nastaviti tradicionalnu politiku saradnje i obećavanja da Zapadni Balkan, uključujući i Srbiju, ima budućnost u Evropskoj uniji.
Bloomberg Adria Stefan Surlić
"Naravno, tu stoji zahtjev za normalizaciju odnosa Beograda i Prištine, ali suštinski nešto posebno novo se ne može očekivati od Merzove vlade prema Beogradu", kaže za Bloomberg Adriju Surlić, dodajući i da tu treba imati rezervu, jer ovo nije CDU Angele Merkel. "Ovdje govorimo o konzervativnijem krilu stranke, koje je i ranije pokazivalo veće rezerve prema cijeloj regiji, a pogotovo prema Srbiji."
Brza traka samo za litij
Surlić ukazuje na to da je Merz u toku kampanje rekao da ne vidi "brzu traku" u proširenju EU te da misli da ta politika nije realna.
"Merz je rekao da je neko fazno pristupanje i više prstenova Evropske unije način pristupanja koji bi trebalo da se, kao neka vrsta rješenja, ponudi zemljama Zapadnog Balkana, ali i ostalim zemljama koje žele ići ka članstvu u EU", objašnjava Surlić, ukazujući na to da bi Zapadni Balkan u narednom periodu mogao biti neki međuprsten u evropskim integracijama.
"To je koncept koji smo dosad mogli čuti iz svijeta politike i teorije, ali nije bio mainstream. Dosad smo imali mnogo snažnije poruke od SPD-a i Zelenih u odlazećoj vladi da će Zapadni Balkan i Srbija u doglednoj budućnosti biti dio Evropske unije. Ovdje pak imamo malo konzervativniji stav."
Zbog promjene vlasti u Berlinu i brojnih vanjskopolitičkih izazova za Njemačku i EU, saglasni su analitičari, Zapadni Balkan i evropske integracije regije neće biti toliki prioritet, ali to ne znači da njemačka vlada neće očekivati "brzu traku" u rješavanju tema koje su njima od izuzetnog značaja.
"Uslovljavanja će biti snažnija i jača, prije svega da Beograd ispuni ono što se tiče normalizacije Beograda i Prištine, ali i teme koja je bila aktuelna i tokom odlazeće vlade, a pokazalo se da je CDU za nju veoma zainteresovan, a to je litij", kaže Surlić. "Iskopavanje litija je nešto na čemu će nova vlada pokazivati veliki interes za saradnju sa Srbijom."
.webp){kind=icon}
