Desnica u Austriji sve je jača. Kako stvari sada stoje, u nastanku je nova vladina koalicija desno-populističkog FPÖ-a i konzervativnog ÖVP-a. Mnogobrojni protesti pokazatelj su velikog nezadovoljstva Austrijanaca, među kojima ima i dosta bh. dijaspore, svjesnih da će nova vladajuća koalicija samo naštetiti demokratiji. Njihove politike ugrozit će socijalni sistem, ali će obuzdati imigracije i deportaciju migranata koji borave u zemlji.
Više od 10.000 demonstranata prošle sedmice okupilo se u Beču, na trgu između kabineta predsjednika i kancelara, noseći plakate s natpisima "Nacisti napolje" i "Historija se ponavlja".
"Naša republika je na raskrsnici. Prijetnja dolazi od ekstremno desničarskog kancelara, a s njim i napad na demokratiju, ljudska prava, pravosuđe, nezavisne medije i društvenu koheziju u našoj zemlji", navodi se u saopćenju organizatora protesta.
Čitaj više

Austrija gubi na privlačnosti: Za bh. dijasporu pobjeda desničara je zlo
Najveća briga je da će Austrija postati nova Mađarska.
24.10.2024

Šta pobjeda krajnje desnice u Austriji znači za BiH?
Krajnja desnica pobjednica izbora u Austriji.
03.10.2024

Larissa Lojić, članica Western Balkans Initiative na Međunarodnom Institutu za mir u Beču, za Bloomberg Adriju je kazala da ovakva politika neće donijeti ništa dobro za bh. dijasporu, ali ni za stanovnike koji se protive načelima i politikama vladajućih stranaka.
"I ÖVP i FPÖ poznati su po strogim stavovima prema migrantima, pri čemu je FPÖ još izraženiji. Retorika FPÖ-a uključuje slogane poput "Daham statt Islam" - "Bolje kući nego islam", što ukazuje na moguće pojačane tenzije u društvu. Ovo bi moglo otežati pronalazak posla, stana i pristup društvenim uslugama za migrante", pojašnjava Lojić.
Kaže da bi najavljene uštede od šest milijardi eura bez povećanja poreza mogle najviše pogoditi socijalni sistem, od kojeg zavise mnogi migranti, uključujući i našu dijasporu.
Također, ono što će stvoriti dodatni problem jesu promjene u pravilima za dobijanje državljanstva, one bi već sada mogle otežati situaciju onima koji još uvijek posjeduju samo bosansko državljanstvo.
Vanjska politika još nepoznata
Kada je riječ o vanjskoj politici, Lojić naglašava da još uvijek nije jasno kako će izgledati vanjska politika nove vlade.
"U prethodnoj koaliciji s FPÖ-om, ÖVP je dominirala ovom oblašću, zalažući se za proširenje EU-a. S druge strane, FPÖ ima euroskeptičan pristup sličan Viktoru Orbánu, što nije ohrabrujući znak za evropske ambicije Bosne i Hercegovine", kaže Lojić.
Podsjećamo, FPÖ je poznat i po kontaktima s Vladimirom Putinom, kao i podršci politici Aleksandra Vučića u Srbiji, što dodatno komplikuje situaciju.
Ovi faktori mogli bi imati dalekosežne posljedice za BiH, kako u kontekstu evropskih integracija, tako i u okviru šireg regionalnog razvoja.
Ranije smo pisali kako jačanje krajnje desnice u Austriji zabrinjava mnoge jer direktno i indirektno utječe na regiju, ali i na Bosnu i Hercegovinu (BiH).
Politički promatrači smatraju da sada više ništa ne stoji na putu koaliciji između desno-radikalnog izbornog pobjednika FPÖ-a i ÖVP-a kao drugog partnera. U svakom slučaju, Narodna stranka se pokazala otvorenom za to.
Bloomberg Mercury
Treba napomenuti da je FPÖ saveznik stranke Fidesz mađarskog premijera Viktora Orbana, i protive se pomoći Evropske unije Ukrajini, kao i zapadnim sankcijama Moskvi. Oni žele ukinuti državne subvencije medijima, kao i pretplatu državnoj televiziji ORF. Predsjednik FPÖ-a Herbert Kickl je privremenom čelniku austrijskih konzervativaca - OVP-a Christianu Stockeru zaprijetio prijevremenim izborima ako pregovori budu preteški, a taj bi potez u ovom trenutku mogao odgovarati FPO-u jer mu se podrška u anketama od prošlih izbora povećala.
Rusiji naklonjeni FPÖ pobijedio je na septembarskim parlamentarnim izborima s gotovo 29 posto glasova, ali je u početku bio po strani pošto su centrističke stranke pokušavale formirati vladajuću koaliciju bez nje, nakon čega je lider FPÖ-a Herbert Kickl dobio mandat za formiranje vlade.
Stocker je od krajnje desnice zahtijevao garancije da će Austrija ostati slobodna od ruskog utjecaja. Pristao je da uđe u pregovore o koaliciji, ali je postavio svoje uslove.
Alexander Van der Bellen je ranije objavio da će privremeni kancelar biti ministar vanjskih poslova Alexander Schallenberg. Ministar je već jednom bio na toj funkciji, a ovaj put će mijenjati Karla Nehammera, koji je početkom mjeseca odstupio s funkcije nakon neuspješnih pregovora sa socijaldemokratima.
Depositphotos
Austriji se teško distancirati od Rusije. Zemlja je to koja gaji standarde liberalne demokracije, u više navrata je osudila ruski napad na Ukrajinu, no još 1955. obavezala se na trajnu neutralnost, što je Moskva tada tražila uslijed savezničke okupacije ove zemlje. Austrija, uostalom, nije ni u NATO-u.
Koalicione stranke su ukupno 96 dana vodile konstantne razgovore o formiranju vlade.
Više od 200 ljudi bilo je uključeno u pregovore. Od samog početka se znalo da će biti izazovno usaglasiti programske stavke jer su ove tri stranke imale izrazito različite političke pozicije. Ovo bi bio tek treći put u historiji Austrije da se formira vlada s tri stranke. Jedini prethodni primjer bio je neposredno nakon Drugog svjetskog rata, dok bi da je NEOS ostao, prvi put bio dio vlade.
Politički haos i semafor koalicija da je ostao
Međutim, 3. januara, NEOS je objavio da više neće sudjelovati u pregovorima o formiranju vlade s ÖVP-om i SPÖ-om. Izjavili su da ne vide smisao u nastavku razgovora jer nije bilo moguće postići zajednički dogovor o političkim projektima. ÖVP je potom objavio da također ne može formirati vladu sa SPÖ-om te je kancelar Karl Nehammer podnio ostavku.
Lojić kaže da su sada ove odluke dovele do dvije moguće dalje opcije, a to je da FPÖ preuzima zadatak formiranja vlade, a druga je da će se održati novi izbori, slično kao u Njemačkoj.
"Trenutna situacija je takva da je predsjednik Austrije Alexander Van der Bellen povjerio Herbertu Kicklu, predsjedniku FPÖ-a, mandat za formiranje vlade, a 9. oktobra FPÖ i ÖVP su zvanično započeli pregovore o koaliciji", kazala je Lojić.
Treba podsjetiti da je nakon izbora predsjednik Austrije prvobitno dao zadatak Karlu Nehammeru (ÖVP) da formira vladu, pregovori su vođeni s Andreasom Bablerom (SPÖ).
Iako je vlada ÖVP-SPÖ bila moguća, imala bi tek minimalnu parlamentarnu većinu, što bi je učinilo veoma nestabilnom. Posljednji put ove dvije stranke bile su zajedno u vladi 2017. godine, ali se tadašnja koalicija raspala zbog velikih razlika u stavovima. Ipak, odlučili su pokušati formirati vladu, s obzirom na to da nijedna stranka nije željela saradnju s desničarskim FPÖ-om pod vodstvom Herberta Kickla.
ÖVP i SPÖ su u oktobru započeli zvanične pregovore. Lojić kaže da su sredinom novembra odlučili uključiti liberalnu stranku NEOS u razgovore kako bi formirali koaliciju s tri stranke.
Inspiracija je bila njemački model takozvane "Semafor" koalicije (SPD, Zeleni, FDP).
"Ovaj eksperiment, nazvan "austrijski Semafor", doživio je svoju prvu ozbiljnu krizu 6. novembra. Iako su se potrudili prevazići razlike, budžetski problemi ostali su neriješeni. Glavni problem bio je deficit od 18 do 24 milijarde eura. Evropska komisija predložila je četiri moguća scenarija konsolidacije budžeta, ali stranke nisu mogle postići saglasnost. Na kraju su se, 20. decembra, usaglasili za model koji predviđa punjenje budžetske rupe u roku od sedam godina. No, tenzije su nastavile rasti", kaže Lojić.
Nova godina donijela je politički haos. Na konferenciji za medije 3. januara Beate Meinl-Reisinger, liderica NEOS-a, objavila je prekid pregovora, izjavivši da nije bilo "reformskog entuzijazma" i da su željeli promjenu, a ne status quo.
Već narednog dana Karl Nehammer je prekinuo pregovore sa SPÖ-om i povukao se iz politike, dok je Christian Stocker imenovan za novog lidera ÖVP-a. Stocker je ubrzo najavio spremnost ÖVP-a za saradnju s FPÖ-om, iako je ranije oštro kritikovao Kickla.