Macronov historijski izborni neuspjeh mogao bi naškoditi reformama

Predsjednik Emmanuel Macron ušao je u historiju  na francuskim parlamentarnim izborima u nedjelju, samo ne na način na koji se nadao.

Nakon njegovog ponovnog izbora u aprilu, većina promatrača očekivala je da će Macron dobiti potpunu većinu u parlamentu, kao što su predsjednici imali decenijama. Umjesto toga, Macron nije uspio dosegnuti prag od 289 mjesta, čak i ako je njegov savez i dalje najveći blok.

To znači da će Macron možda moći zadržati kontrolu nad izvršnom vlasti, ali će mu biti teško donijeti zakone, dovodeći velik dio svog programa u opasnost - uključujući planove za povećanje dobi za penzionisanje i provedbu poreznih reformi.

"Ova situacija predstavlja rizik za našu zemlju s obzirom na izazove s kojima se suočavamo i na nacionalnom i na međunarodnom nivou", rekla je premijerka Elisabeth Borne. "Moraju se izgraditi pravi kompromisi kako bi se djelovalo za Francusku".

Macronova skupina osvojila je 245 mjesta. Druga najveća skupina u parlamentu je Nupes, ljevičarska koalicija koju predvodi Jean-Luc Melenchon, koja ima 131 zastupnika. Nacionalni skup (National Rally) krajnje desnice prošao je puno bolje od očekivanog s 89 mjesta, dok su republikanci desnog centra i njihovi saveznici zauzeli 61 mjesto.

Promjenit će se i vlada. Tri ministra nisu uspjela biti izabrana, a dužnosnici u Macronovu uredu ranije su rekli da će se svako na toj poziciji morati odreći posla. Ministrica ekologije Amelie de Montchalin rekla je u nedjelju navečer da će napustiti vladu.

Trenutni francuski politički sistem, poznat kao Peta republika, uspostavio je Charles de Gaulle 1958. kako bi izbjegao poremećaje u parlamentarnom sistemu koji nije mogao stvoriti stabilnu većinu. Socijalist Michel Rocard, na primjer, vodio je vladu kasnih 1980-ih koja nije dobila potpunu većinu, iako su njegova stranka i njezini saveznici tome bili daleko bliži nego što se predviđa da će bilo koja skupina stranaka biti nakon nedjeljnih izbora.

Macronova baza podrške smanjila se nakon proteklih pet godina, uz proteste protiv njegove penzione reforme, socijalne nejednakosti i suočavanja s pandemijom Covid-19. Njegov drugi mandat već je teško počeo, s optužbama za seksualno uznemiravanje protiv jednog od njegovih ministara i kritikom vladine policijske doktrine nakon što je haos na nogometnom stadionu izazvao bijes u Velikoj Britaniji.

Lisa Thomas-Darbois, stručnjakinja za francusku politiku na Institutu Montaigne sa sjedištem u Parizu, rekla je da se Macron neće moći osloniti na ekstreme, bilo da je riječ o krajnjoj desnici ili krajnjoj lijevoj, koje će se prilično sistemski suprotstavljati svakom prijedlogu Vlade.

Ali mogao bi spojiti saveze o određenim temama - njegov stav o podizanju dobne granice za penzionisanje sličan je stavu republikanaca desnog centra, na primjer.

"Dobra stvar je da postoje područja u kojima se mogu složiti, od okoliša preko javnih usluga do potrebe da se građani bolje angažiraju", rekla je Annabelle Lever, profesorica na Sciences Po, opisujući različite ad-hoc konfiguracije stranaka u budućem parlamentu. ''Loša stvar je što se možda jednostavno ne žele složiti''.

Ako to ne uspije, Macron bi mogao biti u iskušenju upotrijebiti članak 49.3 francuskog ustava, koji mu pod određenim uvjetima dopušta da donese zakon čak i bez odobrenja parlamenta. Rocard je postavio rekord u pribjegavanju ovom sistemu.

Iako je malo vjerovatno da će Nupes provesti svoj ekonomski program, koji uključuje veće plaće i skraćenje radnog vremena zbog velike javne potrošnje, koalicija će dobiti uticaj na parlamentarne i javne rasprave. U vrijeme porasta kamatnih stopa diljem svijeta, on ima "potencijal da naruši povjerenje ulagača u francuske fiskalne izglede", smatra analitičarka Bloomberg Intelligence Maeva Cousin.

Nacionalni skup u međuvremenu, koji je ostvario rekordan rezultat, ima dovoljno mjesta da može uticati na odbore i dobiti određeno vrijeme za emitiranje svojih stavova, što je važan korak u decenijama dugim naporima Marine Le Pen da dovede stranku u središte francuske politike.

Le Pen, koja je izgubila od Macrona na predsjedničkim izborima u aprilu, odmah je pokušala svoju stranku pozicionirati u opoziciju i predsjedniku i Melenchonu i krajnjoj ljevici: ''Bit ćemo čvrsta opozicija, bez povlađivanja, ali odgovorni i poštujući institucije'', rekla je u kratkom govoru u nedjelju.

Ipsosov anketar Mathieu Gallard pripisao je porast Nacionalnog skupa pristašama Nupesa koji se nisu okupljali oko Macrona u drugom krugu u kojem su učestvovali kandidati Nacionalnog skupa.

Jean Garrigues, historičar koji piše o francuskoj politici, rekao je da bi rezultati mogli biti prikriveni blagoslov za Macrona. ''To bi moglo natjerati predsjednika na pregovore'', rekao je, ''nagrizajući imidž egocentričnog stila vladavine koji mu se pripisuje od 2017.''.