Na osmim parlamentarnim izborima u Bugarskoj u samo pet godina apsolutnu većinu osvojio je tek prije nekoliko sedmica formiran koalicioni savez "Napredna Bugarska" bivšeg predsjednika Bugarske Rumena Radeva, izazvavši zabrinutost širom Evropske unije da bi zvanična Sofija uskoro mogla predstavljati kočničara odluka u Briselu, zbog njegovih proruskih stavova i jakog protivljenja evropskoj podršci Ukrajini u odbrani od ruske invazije. Doduše, analitičari uvjeravaju da Radev za Brisel neće moći postati novi Viktor Orban, jer je Bugarska izuzetno ekonomski zavisna od EU i realno ne može postaviti prepreke za vanjskopolitičke odluke EU koje želi većina država članica.
Iako su prve projekcije u izbornoj noći pokazivale da je Radev osvojio samo prostu većinu, u brojanju glasova se došlo do toga da je euroskeptična stranka "Progresivna Bugarska" ipak osvojila 46,1 posto glasova, što je 134 poslanička mjesta u parlamentu koji ima 240 poslanika. U novi sastav bugarskog parlamenta ušle su još četiri izborne liste.
Proevropska konzervativna koalicija GERB-SDF bivšeg bugarskog premijera Bojka Borisova završila je na drugom mjestu sa tek oko 13 posto glasova – upola manje nego na prošlim izborima – tako da će imati tek 36 poslanika iako je u prošlom mandatu predvodila vladu. Na trećem mjestu je također proevropski liberalno-konzervativni savez koalicija "Nastavljamo promjene - Demokratska Bugarska" (PP-DB) sa 12 posto pa će imati 33 poslanika.
Obje ove prozapadne snage vladale su zajedno u koaliciji 2023. i 2024. godine i doživjele su veliki pad popularnosti, naročito koalicija Bojka Borisova.
Na četvrtom mjestu sa 6,4 posto glasova završio je liberalni Pokret za prava i slobode (DPS), koji će imati 25 poslanika, dok je na petom mjestu nacionalistička proruska stranka Vazarždane (Preporod) sa 4,2 posto, koja će imati 12 poslanika. Ove dvije stranke su, baš kao i dosad vladajući GERB-SDF, osvojile upola manje nego na prošlim izborima, pa je Vazarždane umalo ostalo ispod izbornog cenzusa od četiri procenta za ulazak u parlament.
Ruska pobjeda?
Iako otvorena, proruska stranka je zabilježila pad popularnosti, uspjeh Radeva se u mnogim evropskim medijima sagledava kao svojevrsna pobjeda za Rusiju Vladimira Putina, jer ovaj bivši general i pilot aviona-lovaca, koji je prije ulaska u politiku bio vrhovni komandant bugarskog ratnog zrakoplovstva, proteklih deset godina s pozicije predsjednika Bugarske važi za proruski orijentiranog, zalažući se za dijalog s Moskvom.
Premda je jedan njegov bivši bliski saradnik u medijima tvrdio da je Radev bio na direktnoj vezi s Moskvom i da radi po nalogu Kremlja, Radev u toku predizborne kampanje nije zauzeo jasan stav o Rusiji, već je umjesto toga naglašavao zaštitu nacionalnih interesa unutar NATO-a i EU, obećavajući prije svega borbu protiv korupcije i reformu pravosuđa, za šta mu je potrebna ustavna većina od 160 od 240 poslanika. Njegov politički identitet je kreirao kombinujući retoriku protiv establišmenta, nacionalističke poruke i apel biračima razočaranim mainstreamom uz nejasna obećanja kakve sve ekonomske i pravosudne reforme želi sprovesti.
Bloomberg
Prema predizbornoj analizi njemačke Fondacije Konrad Adenauer, potencijalni glasači njegove alijanse, koja je nekoliko dana pred izbore postala i politička partija, nalaze se na lijevom, nacionalističkom i proruskom spektru. Iako se Radevljeva stranka još ne može jasno smjestiti unutar političkog spektra, Radev godinama uspijeva biti konstantno u anketama rangiran kao najpopularniji političar u zemlji, između ostalog, kritikama na račun brojnih prelaznih vlada i zalaganjem za diplomatske pregovore Evrope s Rusijom, što očigledno godi uhu bugarskih birača.
I prije nego što je počela sveobuhvatna ruska invazija na Ukrajinu, Radev se zalagao za saradnju s Rusijom, ističući da će bez dijaloga sigurnosna arhitektura biti zasnovana na rivalstvu i stalnom ratnom mentalitetu. Čak i nevezano za Rusiju, Radev je godinama lovio greške etabliranih stranaka i na njima sticao političke poene kod birača. Tako je prošle godina podržao demonstrante koji su izašli na ulice Sofije, pozivajući bugarsku vladu da sačuva bugarsku nacionalnu valutu lev i odustane od prelaska na euro.
Očigledno igrajući na strahove dijela stanovništva, ali i na to da su ankete tada pokazivale da tijesna većina u Bugarskoj ne želi euro, posebno starije stanovništvo, Radev je kao predsjednik pokrenuo inicijativu za održavanje referenduma. To je predsjednica parlamenta Natalija Kiselova odbila čak i da iznese na plenarnu sjednicu, pozvavši se na presudu bugarskog Ustavnog suda, koji je prošle godine proglasio sličan prijedlog proruske stranke "Preporod" neustavnim, pod obrazloženjem da se Bugarska obavezala usvojiti euro kada se pridružila EU 2007. godine.
Iako je Radev bio svjestan beznadežnosti ove inicijative, očigledno ju je namjerno pokrenuo kako bi pokazao kako vladajuće stranke s ismijavanjem i prezirom tretiraju ljude koji su protiv eura ili imaju neke sumnje i strahove od poskupljenja. Sva je prilika da je bivši general itekako stekao osjećaj za politiku i da se time pozicionirao upravo zbog sadašnjih izbora.
Bugarski Orban ili bugarski Magyar
To što je Radev u predizbornoj kampanji dao samo dva intervjua, od toga jedan podcasteru, koji važi za nekoga ko širi kremaljsku propagandu pod maskom "alternativnog" sadržaja, motiviralo je mnoge evropske analitičare da ga proglase bugarskim Orbanom. Međutim, što se tiče rata u Ukrajini, Radev se ugleda na Petera Magyara, pobjednika mađarskih parlamentarnih izbora, pa je u televizijskom intervjuu rekao da, ako postane premijer, Bugarska neće finansijski doprinositi vojnoj pomoći Ukrajini, ali neće ni blokirati odluke o tom pitanju na nivou EU.
Bloomberg
I dok je on sebe pred bugarskim biračima predstavljao kao "bugarskog Magyara", ruski listovi Radeva smatraju "bugarskim Orbanom".
"Ako Radevljeva stranka pobijedi, bugarska vanjska politika će se promijeniti: Sofija će vrlo vjerovatno postati jednako 'neudobna' za Brisel kao Budimpešta", pisao je ruski dnevni list "Nezavisimaja gazeta".
Među vodećim političkim grupacijama u Evropskom parlamentu, ovakav rezultat bugarskih parlamentarnih izbora je dočekan s ocjenom da je to "jasan i duboko zabrinjavajući signal" zbog toga što je parlamentarnu većinu osigurao političar koji otvoreno kritikuje podršku Ukrajini i dugo se smatrao naklonjenim Rusiji.
"Ovo više nije samo rezultat izbora – to je ozbiljan geopolitički pomak. U vrijeme kada se Ukrajina bori ne samo za sopstvenu slobodu, već i za sigurnost cijele Evrope, ne možemo ignorirati pravac kojim se kreću neke države članice EU", istakao je u objavi na društvenoj mreži X Tomaš Zdechovsky, češki europoslanik koji je u najvećoj političkoj grupaciji Evropskoj narodnoj partiji koordinator za budžetsku kontrolu. "Evropa se danas ne suočava samo s ekonomskim ili društvenim izazovima. Suočava se s fundamentalnim pitanjem: hoćemo li braniti vrijednosti na kojima smo izgrađeni? Ovo se ne tiče samo Bugarske. Ovo se tiče svih nas".
I komentator italijanskog lista "La Republicca" Claudio Tito izražava strah da će Radev postati "čovjek s pravom veta", baš kao što je u proteklom periodu bio Orban. I zaista većina evropskih posmatrača naziva Radeva novim Orbanom, jer voli kritikovati Brisel i flertovati s Rusijom.
Bloomberg
Ali, pojedini posmatrači ističu to da se Radev vidi kao bugarski Magyar te da nema razloga za zabrinutost.
"Kao premijer, Radev bi mogao biti blagi euroskeptik, ali teško da će zaljuljati čamac EU", ističe glavni urednik poljskog lista "Rzeczpospolita" Boguslaw Chrabota, dodajući da će Radev prije biti "bezubi Orban".
Na dileme da će bivši pilot MiG-29 uletjeti u ulogu koju je u EU proteklih godina imao Orban, dopisnik za jugoistočnu Evropu njemačkog dnevnog lista Frankfurter Allgemeine Zeitung Michael Martens kaže da je kratak odgovor – ne, a duži odgovor bi morao početi sa - ne, ali. Prema njegovoj ocjeni, strahovi da bi Sofijom uskoro mogao vladati "novi Orban" su preuveličani.
"Pitanja vanjske politike igrala su zanemarljivu ulogu u predizbornoj kampanji. Ekonomska situacija i strah od inflacije dominiraju zabrinutostima većine birača", istakao je Martens i dodao da je Radev daleko od dvotrećinske većine u parlamentu da bi "remodelirao" državu po mađarskom principu.
Utjecaj na regiju
Za razliku od Orbana, koji je status crne ovce izgradio kroz deceniju dug sistem konfrontacije s Briselom, podržan discipliniranom partijskom mašinom, dubokim mrežama širom evropske desnice i održivom strategijom korištenja prava veta kao poluge, Radev nema takvu zaleđinu. Državni kapacitet Bugarske je slabiji i daleko više zavisi od finansiranja EU, zbog čega su brojni bugarski lideri uglavnom izbjegavali teatralne sukobe s Briselom. I sam Radev je signalizirao da će Sofija nastaviti svojim "evropskim putem", čak i dok je pozivao na više "pragmatizma" prema Rusiji, sugerirajući time da će nastaviti takozvanim transakcijskim pristupom, to jeste "usluga za uslugu".
Međutim, pobjeda Radeva bi mogla utjecati na Adria regiju prije svega na dva polja – u energetici i evropskim integracijama Sjeverne Makedonije. Proteklih deset godina s mjesta predsjednika Bugarske, Radev je dosljedno podržavao usporavanje evropskog puta Sjeverne Makedonije, koji je zvanična Sofija praktično blokirala 2020. godine.
Bloomberg
Iako je makedonska socijaldemokratska vlada 2022. godine podlegla bugarskim pritiscima i pristala potpisati protokol da će izmijeniti Ustav tako da u njega uvrsti Bugare kao nacionalnu manjinu, to se još nije dogodilo jer konzervativna vlada premijera Hristijana Mickoskog to odbija, pokušavajući deblokirati pregovore posrednim mehanizmima. Osim toga, Skoplje traži garancije da nakon eventualnih ustavnih izmjena neće biti novih uslova za evropske integracije zemlje.
Budući da svi bugarski europoslanici bez obzira na stranačke i ideološke boje podržavaju to da nema odustajanja od toga da se Skoplje natjera da sprovede obaveze iz protokola iz 2022. godine, očekuje se da Radev samo nastavi braniti "nacionalni stav".
Predsjednica Sjeverne Makedonije Gordana Siljanovska-Davkova izjavila je jučer da će s Radevom tragati za novim rješenjem bilateralnog spora, dodajući da ga je mnogo puta sretala te da se ne slažu oko mnogo stvari, ali da se "umiju s poštovanjem saslušati i zaključiti da će tražiti rješenje".
"Očekujem da se vidimo, da razgovaramo, razumije se s dvije zastave, i da tragamo za novim rješenjem“, rekla je makedonska predsjednica. "Ljudi kada dođu na vlast i mogu upravljati stvarima, umiju nekad posegnuti i za boljim rješenjima".
Bloomberg
Energetska politika buduće bugarske vlade utjecat će također na susjede jer, prema ocjeni bugarskog analitičara instituta Carnegie Europe Dimitara Becheva, Radevljevo okretanje Rusiji počet će na energetskom frontu.
"On će insistirati da rafinerija Lukoil Neftochim u Burgasu ponovo počne uvoziti rusku sirovu naftu iz Novorosijska", smatra Bechev, "jer ako Magyar ponovo otvara Družbu, zašto ne može i Bugarska" slično, procjenjujući pritom da će se zvanična Sofija također obratiti Gaspromu za obnovu isporuke gasa. Ovakav preokret će utjecati i na Srbiju i Mađarsku jer preko Bugarske ide gasovod Turski tok koji doprema ruski gas.
Štaviše, bivša direktorica Austrijskog instituta za vanjsku politiku i sigurnost Velina Čakarova smatra da će se Radev također zalagati za strateški dijalog s Rusijom uz tvrdnju da bi Bugarska mogla djelovati kao "neutralna" platforma između lidera EU i Rusije.
"Baveći se Putinom više od 20 godina, mogu sa sigurnošću pretpostaviti da bi (predsjednik Rusije) mogao objaviti da je spreman doći u Bugarsku", smatra ova austrijska ekspertica bugarskog porijekla, dodajući da bi Bugarska mogla biti "Austrija 2.0".
.webp){kind=icon}
