Mađarski predsjednik Tamas Sulyok izjavio je da su istorijski parlamentarni izbori, koji su prerasli u referendum o šesnaestogodišnjoj vladavini premijera Viktora Orbana, protekli uredno i da će jasno odrediti pravac kretanja zemlje.
Sulyokovo obraćanje uslijedilo je u nedelju, nakon što su Mađari glasali u rekordnom broju, dok su opozicija i vlast međusobno razmjenjivale optužbe za nepravilnosti i planiranje podsticanja nasilja.
Predsjednik je pozvao građane na jedinstvo posle intenzivne kampanje koja je podijelila društvo i privukla pažnju Evropske unije, Sjedinjenih Američkih Država i Rusije. Rezultati se očekuju kasnije tokom večeri.
"Kakav god bio ishod izbora, on će dati legitimitet pravcu kojim će Mađarska ići u narednom periodu", rekao je Sulyok. Lider opozicije Peter Magyar izjavio je da je "oprezno optimističan" u pogledu rezultata za svoju stranku Tisza. Odlazeći ministar u Orbanovoj vladi, Gergely Gulyas, ocijenio je na konferenciji posle glasanja da je izborni proces bio "proslava demokratije".
Sulyok je dodao i da će poštovati političku tradiciju i započeti razgovore sa liderima stranaka u skladu sa izbornim ishodom. Riječ je o neuobičajenoj intervenciji predsednika, Orbanovog saveznika koji se do sada držao po strani, i to u trenutku zatvaranja biračkih mesta, prije nego što je počelo prebrojavanje glasova.
Ovo su najznačajniji izbori od tranzicije Mađarske iz komunizma. Magyar, bivši član vladajuće stranke, predstavio je glasanje kao izbor između Istoka i Zapada i poslednju priliku da se članica Evropske unije i NATO ne približi ruskoj sferi uticaja.
Peter Magyar / Bloomberg
Nezavisne ankete uoči izbora ukazivale su na ubjedljivu prednost Magyarove Tisze u odnosu na Orbanov Fidesz. Premijer je dugo bio trn u oku EU, a podršku su mu pružali predsjednik SAD Donald Trump i predsjednik Rusije Vladimir Putin.
Putin se oslanjao na mađarskog lidera kako bi podsticao podjele unutar EU, blokirao pomoć Ukrajini i ublažavao sankcije Moskvi. Odlazak Orbana s vlasti vjerovatno bi otvorio put za deblokadu ključne finansijske pomoći Kijevu u iznosu od oko 90 milijardi evra (106 milijardi dolara), potrebne za nastavak odbrane više od četiri godine nakon ruske invazije punog obima.
Orban je od liberalnog, antikomunističkog studentskog lidera osamdesetih postao konzervativni premijer desnog centra, prvi put 1998. godine sa 34 godine. Nakon gubitka vlasti 2002, vratio se 2010. kao proruski nastrojen nacionalista sa ciljem da preoblikuje liberalnu demokratiju.
Magyar, koji sebe opisuje kao konzervativca desnog centra, okupio je liberale i razočarane birače Fidesza pod okriljem Tisze. Fokusirao se na ekonomske probleme građana, uključujući rast troškova života, krizu u obrazovanju i zdravstvu.
Istovremeno, obećao je da će srušiti simbol populizma povezan sa pokretom MAGA i demontirati, kako kaže, "neliberalni sistem" koji je Orban izgradio, proširivši uticaj na gotovo sve sfere društva i faktički vladajući dekretima poslednjih godina.
Lider opozicije najavio je i skraćenje mandata ključnih Orbanovih saveznika, uključujući predsednika, najviše sudije, glavnog tužioca i čelnike regulatornih tela. Takođe planira donošenje novog ustava i promenu izbornih pravila, koja se često smatraju naklonjenim Fideszu, ukoliko osvoji dvotrećinsku većinu u parlamentu.
Magyar tvrdi da je "promjena sistema" neophodna kako bi se Mađarska vratila evropskom političkom putu i odblokirala više od 20 milijardi dolara iz fondova EU, koji su zamrznuti zbog zabrinutosti u vezi sa korupcijom i vladavinom prava tokom Orbanove vlasti, a koji su neophodni budžetu pod pritiskom.
.webp){kind=icon}
