Mađarski birači u nedjelju izlaze na birališta. U onome što mnogi opisuju kao najveći izazov njegovoj 16-godišnjoj vladavini, dugogodišnji mađarski premijer Viktor Orbán suočava se s opozicijskim kandidatom i bivšim insajderom svoje stranke Fidesz, Péterom Magyarom.
Ankete javnog mnijenja, naime, pokazuju da vođa opozicije i njegova stranka Tisza imaju veće šanse za pobjedu na nedjeljnim parlamentarnim izborima nego Orbánov Fidesz.
Ako 45-godišnji Magyar u nedjelju pobijedi, čekaju ga određene prepreke. Tisza može osvojiti većinu glasova birača, ali zbog manipulacije izbornim jedinicama neće nužno dobiti većinu u parlamentu. Časopis The Economist procjenjuje da Tisza mora pobijediti Fidesz s gotovo pet postotnih bodova razlike želi li osvojiti većinu u parlamentu.
U nedjelju će se svih 199 mjesta u mađarskom parlamentu raspodijeliti u jednom krugu glasovanja. Od toga će 106 mjesta biti dodijeljeno na temelju izbornih jedinica prema većinskom izbornom sustavu; preostala mjesta uglavnom će se popuniti sa stranačkih kandidacijskih lista prema proporcionalnom sustavu.
Potom je tu još i pitanje o demokratskom prijenosu vlasti. Orbánova vlada je u 16 godina Mađarsku pretvorila u ono što je premijer 2014. godine nazvao "iliberalnom državom". Stranka Fidesz preko široko rasprostranjene mreže pokroviteljstava kontrolira većinu sveučilišta, državnih poduzeća i sudova, dok preko lojalnih oligarha širi svoj narativ putem radio postaja, televizija i novina.
Teško je zamisliti da bi se sve što je stranka Fidesz pažljivo gradila u posljednjem desetljeću i pol u trenutku srušilo, prvenstveno zato što se mnogi promatrači Mađarske pitaju hoće li 62-godišnji premijer dobrovoljno odstupiti ako izgubi nedjeljne izbore.
"Teško je zamisliti da bi Orbán nakon izbora ustao i priznao poraz, iako u slučaju vrlo velike razlike između stranaka vjerojatno ne bi imao druge opcije. Gotovo je nezamislivo da bi nazvao Magyara i osobno mu čestitao na pobjedi", rekao je Erik Uszkiewicz, potpredsjednik Mađarskog europskog društva.
Sve je još otvoreno
Ako Magyarova stranka Tisza osvoji većinu, nema nikakvog jamstva da će moći adekvatno voditi državu. Naime, za korjenite i "sistemske" promjene koje zagovara, Magyar će trebati dvotrećinsku većinu u parlamentu.
"Bez takve većine Magyar ne bi mogao promijeniti ustav, dopuniti važne zakone (primjerice o medijima ili pravosuđu) ili zamijeniti vodstvo glavnih državnih institucija", kaže Peter Techet, istraživački suradnik na Institutu za Podunavlje i srednju Europu. "Drugim riječima, ako nova vlada bude imala samo običnu većinu u parlamentu, postojeće institucije – posebice ustavni sud i proračunsko vijeće, koji su pod nadzorom Fidesza – mogle bi potpuno blokirati rad nove zakonodavne vlasti i vlade."
Politički prosvjed u Mađarskoj | Bloomberg
Ako Magyar osvoji običnu većinu, prema mišljenju istraživača Techeta, on bi mogao "pokušati razgraditi sustav na 'revolucionaran' ili 'nezakonit' način". "Novi parlament se može i sam raspustiti i raspisati prijevremene izbore u nadi da će Magyar osvojiti veću većinu", nabraja on. "To znači da bi se Orbán, ako bi opozicija u parlamentu osvojila samo običnu većinu, u biti mogao povući – takav ishod bi možda čak i prihvatio."
"Za sada nijedna od stranaka ne govori o vlastitom porazu, već samo o uvjerenju u vlastitu pobjedu na izborima, a time i o porazu protukandidata. Ako će uključene stranke uvažiti savjete koje daju protukandidatu, možemo očekivati priznanja rezultata izbora", kaže istraživačica u Centru za međunarodne odnose na FDV-u, Noemi Vegi.
Premijer Orbán može se poslužiti i manevrima koje su provodili njegovi samodržavni politički kolege drugdje. Nakon gubitka na izborima može, primjerice, okriviti izborne prijevare i ne priznati rezultat nedjeljnih izbora.
"Ako ishod glasovanja bude tijesan, možemo očekivati optužbe o stranom uplitanju, s Ukrajinom u prvom planu kao žrtvenim jarcem, napore za mobilizaciju pristaša stranke Fidesz na ulicama, a možda i pokušaj da se tranzicija u potpunosti zaustavi", rekao je Ian Bremmer, predsjednik savjetodavne grupe Eurasia.
O tome hoće li se Orbán demokratski povući kruže dvije teorije, kaže mađarski novinar i osnivač newslettera Gemišt, Martin Bukovics. "Prva tvrdi da će Orbán učiniti sve što je u njegovoj moći kako bi stvorio protunarativ – bilo o stranom uplitanju ili o izbornoj prevari – te kao što se dogodilo u Rumunjskoj prošle godine, te tvrdnje iskoristiti kao podlogu da vrhovni sud, odan Fideszu, poništi izborne rezultate."
"Druga teorija – i ona koja se čini realističnijom – jest da bi poraz za Fidesz možda čak bio i poželjan. U posljednjih šesnaest godina vidno su se umorili, ponestalo im je ideja i postali su općenito nepopularni kako kod kuće, tako i u EU-u. Razdoblje odmora u takvim okolnostima nikada ne škodi, a za to svakako imaju novca i sredstava. Iz oporbe bi se mogli ne samo odmoriti, nego bi mogli i ometati rad vlasti putem različitih državnih institucija", objašnjava Bukovics.
"Bez ustavne većine Péter Magyar neće moći promijeniti ustav, dopuniti važne zakone – na primjer o medijima ili pravosuđu – ili zamijeniti vodstvo glavnih državnih institucija", kaže istraživač Peter Techet.
Što će se dogoditi ako Tisza osvoji dvotrećinsku većinu?
Prije mjesec dana vjerojatnost takvog scenarija bila bi još mala. Stabilna i rastuća podrška u istraživanjima javnog mnijenja te Orbánova nemogućnost da naudi svojem protukandidatu povećale su tu mogućnost.
"Situacija postaje puno teža ako bi Tisza u parlamentu doista osvojila dvotrećinsku većinu", objašnjava istraživač Techet. "U tom slučaju bi Fidesz morao spriječiti potpune sistemske promjene."
Prema mišljenju stručnjaka, Fidesz ima na raspolaganju nekoliko opcija: "Stari parlament ostaje u funkciji do 30 dana nakon izbora, a u tom razdoblju još uvijek raspolaže dvotrećinskom većinom Fidesza. Stoga bi Orbán mogao promijeniti ustav – na primjer, uvođenjem još strožih uvjeta za buduće ustavne promjene. Na taj bi način Fidesz unaprijed ograničio ovlasti dvotrećinske oporbene većine u novom parlamentu."
Međutim, takav bi se manevar mogao okrenuti protiv Orbána. "Takav korak bio bi politički vrlo rizičan, a oporba ga ne bi pasivno prihvatila. Ovakvo suočavanje vjerojatno se više ne bi rješavalo pravnim sredstvima", ističe Techet.
Vođa mađarske opozicije Péter Magyar | Bloomberg
"Ako Tisza osvoji dvotrećinsku većinu, postavlja se pitanje hoće li doći do demokratskog prijenosa vlasti. S dvotrećinskom većinom, Tisza bi mogla rastaviti Orbánov sustav, pripremiti novi ustav i potencijalno jednom zauvijek osigurati da se oni koji su sudjelovali u Orbánovih šesnaest godina vladavine ne mogu vratiti", smatra novinar Bukovics.
Hoće li se Orbán spasiti tako što će postati predsjednik?
Stručnjak za mađarsku politiku Bukovics ističe da bi u vrijeme odlaska s vlasti Orbán mogao po hitnom postupku postići da ga odlazeći parlament izabere za predsjednika i dodijeli mu proširene ovlasti.
Ta teorija nije tako opskurna. Bloomberg je početkom siječnja izvijestio da se Orbán, koji u nekim anketama zaostaje čak i za dvoznamenkastu razliku, poigrava idejom da preuzme predsjednički položaj i trenutnu ceremonijalnu ulogu šefa države pretvori u najmoćniju funkciju u zemlji.
.webp){kind=icon}
