Dvonedeljni sporazum o prekidu vatre koji su SAD i Iran postigli 8. aprila spriječio je eskalaciju o kojoj je prijetio američki predsjednik Donald Trump, u ratu koji je već odnio hiljade života i izazvao globalnu energetsku krizu.
Činilo se da se primirje uglavnom poštuje, iako je jedno od glavnih spornih pitanja bilo da li se sporazum odnosi i na izraelsku kampanju protiv policije Hezbollah, koju podržava Iran, u Libanu.
Cilj prekida vatre je da kupi vrijeme kako bi SAD i Iran pokušali da postignu sporazum koji bi definitivno okončao sukob. Očekuje se da obje strane pošalju delegacije u Pakistan, ključnog posrednika u postizanju primirja, na direktne pregovore koji počinju 11. aprila. S obzirom na jaz između njihovih javno iznetih uslova za trajni kraj rata, pregovarače čeka težak posao.
Šta je dogovoreno
Kompletni uslovi prekida vatre nisu objavljeni, a detalji su i dalje nejasni. Trump je u objavi na mreži Truth Social naveo da će SAD obustaviti napade na Iran na period od dvije nedelje, pod uslovom "potpunog, hitnog i bezbjednog otvaranja" Hormuškog moreuza. Nakon izbijanja rata, Iran je praktično zatvorio taj prolaz za sve osim za mali broj plovila.
Iranski ministar spoljnih poslova Abbas Araghchi rekao je da će bezbjedan prolaz kroz moreuz - kroz koji prolazi oko 20 posto svjetske nafte i tečnog prirodnog gasa - biti omogućen tokom dvije nedjelje, u koordinaciji s iranskom vojskom i "uz dužno uvažavanje tehničkih ograničenja".
Trump je primirje objavio oko 90 minuta prije isteka roka koji je dao Iranu da ponovo otvori Hormuški moreuz ili se suoči sa masovnim bombardovanjem civilne infrastrukture - napadima koji bi, da su bili izvedeni, mogli da se smatraju ratnim zločinima. To povlačenje predstavlja još jedan primjer predsjednikovog odustajanja od najagresivnijih prijetnji - obrasca koji je postao poznat kao TACO (Trump Always Chickens Out), odnosno "Trump se uvijek povuče".
Koje su prepreke za dugotrajniji sporazum
I SAD i Iran predstavljaju prekid vatre kao pobjedu, ali će trajni kraj sukoba zavisiti od toka pregovora. Iako su obje strane rekle da bi sporazum trebalo da obuhvati ukidanje sankcija Iranu, među njima postoje značajne razlike po drugim pitanjima.
Među tačkama američkog plana od 15 tačaka za okončanje rata, koje bi Iran teško mogao da prihvati, jesu zahtjevi da demontira svoja nuklearna postrojenja - uključujući objekte za obogaćivanje uranijuma - osim civilne elektrane u Bushehru, da ograniči svoje balističke raketne kapacitete i da prekine podršku povezanim stranim milicijama.
Iranski zahtjevi uključuju prihvatanje njegovog prava na obogaćivanje uranijuma i povlačenje američkih borbenih snaga iz regiona, navodi se u saopštenju Vrhovnog saveta za nacionalnu bezbjednost koje su prenjeli državni mediji. Iran takođe insistira da zadrži kontrolu nad Hormuškim moreuzom. Trump je rekao da moreuz tokom primirja mora u potpunosti da bude otvoren, iako nije bilo jasno da li su SAD spremne da pregovaraju o ulozi Irana u tom ključnom plovnom putu.
Trump bi mogao biti spreman na kompromis kada je riječ o njegovim najtvrđim zahtjevima i da neka ključna pitanja ostavi nerešenim, dok raste politički i ekonomski pritisak da pronađe izlaz iz rata. Sukob je pogurao cijene benzina u SAD iznad četiri dolara po galonu prvi put od 2022, dodatno opteretivši potrošače uoči izbora na polovini mandata kasnije tokom 2026. godine.
Hormuz / Depositphotos
Da li je Izrael pristao na prekid vatre
Izrael je pristao da na dvije nedjelje obustavi napade na Iran. Međutim, dok je pakistanski premijer Shehbaz Sharif, ključni posrednik u postizanju primirja, rekao da ono obuhvata i Liban - gdje Izrael vodi paralelni sukob protiv Hezbollaha - izraelski premijer Benjamin Netanyahu je osporio tu tvrdnju.
Izrael je 8. aprila pokrenuo svoj najveći napad na Hezbollah od početka rata sa Iranom.
Da li će prekid vatre obnoviti brodski saobraćaj kroz Hormuz
To je i dalje nejasno. Brodski saobraćaj kroz Hormuški moreuz bio je uglavnom blokiran i 9. aprila. Uočeno je da je samo sedam brodova - a svi su ili pristajali u iranskim lukama ili prevozili iranski teret - isplovilo iz Persijskog zaliva 8. aprila i tokom narednog dana. Uobičajeno je da kroz moreuz svakog dana prođe oko 135 brodova.
Ostaje da se vidi da li će brodovlasnici steći dovoljno povjerenja da njihova plovila mogu bezbjedno da prolaze tim putem. Većina će vjerovatno željeti više jasnoće o uslovima primirja i o tome kako će tranzit u praksi funkcionisati. Iako je Trump rekao da će SAD pomoći u obnavljanju saobraćaja kroz Hormuški moreuz i da će "ostati u blizini" kako bi se "postarale da sve prođe kako treba", nije jasno kako bi takve operacije izgledale.
Čak i u najboljem mogućem scenariju, biće potrebno vrijeme da se prolazi kroz moreuz ozbiljnije obnove. Na obje strane moreuza nagomilala se velika kolona brodova, a više od 800 plovila ostalo je zarobljeno u Persijskom zalivu.
.webp){kind=icon}
