.webp){kind=icon}
EBRD danas je predstavila izvještaj ekonomske perspektive regiona u kojima se predviđa blagi rast proizvodnje u regijama EBRD-a za ovu godinu.
U majskom izvještaju Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) "Ekonomski izgledi regiona" predstavljenom na Godišnjem sastanku banke u Marakešu, navodi se da je proizvodnja u regijama EBRD-a porasla za 6,7 posto u 2021. nakon što se smanjila za 2,5 posto u 2020. Međutim, rat u Ukrajini ostavlja duboke posljedice na ekonomije. Tako se očekuje da će proizvodnja u regijama EBRD-a porasti za 1,1 posto u 2022. To predstavlja 0,6 postotnih bodova manje u odnosu na prognozu iz marta 2022. i 3,1 postotni bod manje u odnosu na prognozu iz novembra 2021. Revidirani podaci rezultat su kontrakcija u Ukrajini, većih nego što se očekivalo.
Predviđa se da će se rast u regijama EBRD-a oporaviti na 4,7 posto u 2023. Revizija od 0,3 postotna boda od marta odražava rastuće inflatorne pritiske u globalnoj ekonomiji i regijama EBRD-a.
Kad je riječ o regiji zapadnog Balkana, u Izvještaju se navodi da će ekonomije i dalje rasti u 2022. godini, iako sporijim tempom nego što se ranije predviđalo.
Za Bosnu i Hercegovinu, EBRD predviđa rast od tri posto za ovu i narednu godinu. Zanimljivo je da je u odnosu na martovski izvještaj, predviđen veći rast za 0,7 procentnih poena za 2022.godinu.
Prema novim projekcijama EBRD-a, prognoza rasta Hrvatske za 2022. snižena je za 0,2 procentna poena na tri posto, a za iduću godinu je smanjena za pola procentnog poena na 3,5 posto, u odnosu na predviđanja iz marta.
Stopa rasta za Srbiju u revidiranom izvještaju iznosi 3,3 posto za ovu i četiri posto za narednu godinu, te je ostala nepromijenjena u odnosu na martovsku prognozu.
Albaniji se predviđa rast BDP-a od tri u ovoj i od 3,3 posto u narednoj godini, niži za 0,3 procentna poena, odnosno za 0,2 procentna poena u poređenju s martovskim izvještajem.
Za Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Kosovo, procjena rasta za 2022. ostala je nepromijenjena. Tako se za Crnu Goru predviđa rast od 3,7 posto za ovu i 4,5 posto za narednu godinu. Privreda Sjeverne Makedonije, prema procjenama trebala bi porasti tri posto i u ovoj i u 2023. godini, dok je za Kosovo predviđen rast od četiri posto u 2022. i 2023. godini.
Ovogodišnja stopa rasta Slovenije iznosit će, 3,5 posto, što je za 0,1 procentni poen niže nego što se očekivalo u martu, dok je za 2023. godinu procjena smanjena za 0,8 procentnih poena na tri posto.
''Općenito, ekonomije na zapadnom Balkanu imaju ograničenu izloženost u odnosu sa Rusijom, Ukrajinom i Bjelorusijom u vezi sa trgovinom, ulaganjem i doznakama. Crna Gora ima određenu izloženost putem turističkih kanala s obzirom na visok udio turista koji dolaze iz Rusije i Ukrajine'', navodi se u izvještaju.
U zemljama zapadnog Balkana, stoji u Izvještaju, rastuća inflacija će uticati na prihode domaćinstava, više nego u razvijenijim zemljama s obzirom na to da hrana čini veći dio potrošačke korpe.
''Uspostavljene su bliske veze između ekonomija zapadnog Balkana i ekonomije EU, posebno u oblasti proizvodne industrije u Sjevernoj Makedoniji, Srbiji i Bosni i Hercegovini kojima je EU glavni izvozni partner. Usporenje rasta u EU odnosno daljnja uska grla u lancu snabdjevanja, posebno u automobilskom sektoru, imao bi uticaj i na ove zemlje'', stoji u Izvještaju.
Za BiH, u Izvještaju se navodi da je ekonomski oporavak u 2021. godini bio jači od očekivanog te da je zabilježen rast od 7,1 posto što je bilo iznad svih predviđanja. Ovakav rast posljedica je jake vanjske potražnje i domaće potrošnje, te je zabilježen rast izvoza od 40 posto u odnosu na 2020. godinu. Ono što će biti značajna kočnica u ovoj godini jeste rast cijena i inflacija koja je dostigla 10,2 posto u martu kao rezultat većih cijena hrane i energije.
''Međutim, nastavak snažnog poticaja rasta izvoza u prva dva mjeseca 2022. godine djelomično će nadoknaditi očekivano usporavanje kasnije tokom godine. Očekuje se usporavanje rasta BDP-a na tri posto u 2022. i 2023.godini. Kontinuirani nedostatak stvarnog napretka reformi i stalna politička nestabilnost sprečavaju dalji rast ekonomije'', navodi se u Izvještaju EBRD-a.
