.webp){kind=icon}
Prethodne sedmice ključne teme bile su spašavanje posrnule Credit Suisse banke te potezi američkih Federalnih rezervi (Fed) i podizanje kamatnih stopa, dok smo u regiji analizirali spoljnotrgovinsku razmjenu. O stanju u Bosni i Hercegovini (BiH) raspravljalo se u Briselu, a iz State Departmenta još jednom su ponovili da je korupcija problem u zemlji. Dok je inflacija i dalje dvocifrena, nadležni šansu za razvoj vide u energetici.
Nakon što je prošli vikend uz učešće švajcarskih vlasti i tamošnje centralne banke dogovoreno da će UBS za 3,04 milijarde evra preuzeti Credit Suisse, u sedmici iza nas nizali su se detalji ovog dogovora. Objelodanjeno je da će Nacionalna banka Švajcarske na raspolaganje UBS-u staviti 101,2 milijarde evra dodatne likvidnosti, dok će država garantovati za potencijalne gubitke u iznosu do 9,1 milijarde evra. Iako ovo vodi spašavanju banke od propasti, počeo je proces otpuštanja 9.000 radnika, a svjetska tržišta potresla je činjenica da će Credit Suisse otpisati obveznice tipa AT1 u vrijednosti od čak 17 milijardi dolara.
Bloomberg
Analitičari Bloomberg Adrije provjerili su koliko se kriza u Švajcarskoj može odraziti na region i utvrdili da pojedine bankarske grupacije koje posluju u Adria regionu, a imaju sjedišta u EU, drže oko 100 miliona evra u obveznicama Credit Suissea.
Na nivou regiona, Analitički tim se bavio i spoljnotrgovinskom robnom razmjenom koja je bila vrlo intenzivna u 2022. godini, a rezultat toga bilo je povećanje trgovinskog deficita u svim zemljama Adria regije. Analizirali smo i online trgovinu, gdje je BiH posljednja u regionu, sa svega 800 hiljada kupaca.
Pomenuti spoljnotrgovinski deficit uticao je i na to da privatnici povuku ručnu prilikom zaduženja, iako se to ne može reći za javna i državna preduzeća i NVO sektor u Republici Srpskoj, koji su povećali zaduženje putem kredita.
Iz Centralne banke BiH objelodanili su da su devizne rezerve na kraju januara iznosile 15,95 milijardi KM i da su manje za 118,5 miliona KM u odnosu na prethodni mjesec te da očekuju usporavanja rasta ekonomije, a da će cijena struje uticati na usporavanje inflacije. Iako se na godišnjem nivou smanjuje, inflacija je u BiH i dalje dvocifrena. U FBiH iznosi 13 odsto, a u RS 12,7 odsto.
Stanovnike i privredu obradovalo je da Autoceste FBiH neće povećati cijenu putarina, a najavljena je i izgradnja autoputa Trebinje – Foča.
Trebinje je bilo i domaćin Samita energetike gdje je raspravljano o energetskoj stabilnosti Zapadnog Balkana. Dok u RS dominira proizvodnja električne energije u termoelektranama, u FBiH raste proizvodnja struje iz hidroelektrana, dok se termoblokovi suočavaju s problemima.
Problemi su manji na bh. aerodromima, koji su u 2022. godini imali rast broja putnika za čak 81,47 odsto.
BiH je prethodne sedmice dobila i Prijedlog zakona o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2023. godinu, a čiji je okvir veći za 23 odsto u odnosu na prošlogodišnji. Usvojen je i Program ekonomskih reformi za razdoblje 2023. - 2025. godine, koji će biti dostavljen Evropskoj komisiji u Briselu.
Vijeće ministara BiH
U Brisel je otputovala i predsjedavajuća Savjeta ministara BiH Borjana Krišto, gdje se sastala s najvišim zvaničnicima EU koji su pružili podršku BiH na evropskom putu. Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen najavila je posjetu BiH krajem godine, a prije nje stigao je ministar spoljnih poslova i trgovine Mađarske Peter Szijjarto, koji je poručio da Mađarska želi ubrzan proces proširenja EU, ne spominjući arbitražni spor njegove zemlje s BiH.
Istovremeno, predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović posjetila je Njujork, gdje je s generalnim sekretarom Ujedinjenih nacija (UN) Antoniom Guterresom zaključeno da je saradnja BiH s UN-om veoma dobra.
Ono što nije dobro su ponovna upozorenja State Departmenta o korupciji, koja je raširena u privredi BiH, te problematičnoj lokalnoj samoupravi.
Pred kraj sedmice potezi Federalnih rezervi vraćaju banke i finansijski sektor u fokus. Na sastanku Federalnog odbora za otvoreno tržište (FOMC) donesena je odluka o povećanju kamatnih stopa u Sjedinjenim Američkim Državama za 25 baznih bodova. Fed je izabrao srednje rješenje između bankarske krize i inflacije.
Na svjetskom nivou, prethodnu sedmicu je obilježio i susret ruskog predsjednika Vladimira Putina i predsjednika Kine Xi Jinpinga, koji su raspravljali o planu za okončanje rata.
