.webp){kind=icon}
Civilni zračni promet u Europi lani je bio vrlo neredovit, a zrakoplovi su često kasnili, pa je trećina putnika bila zahvaćena kašnjenjima i otkazivanjima letova. Unatoč prorijeđenom redu letenja, 244 milijuna putnika ili nešto manje od 31 posto od ukupno prevezenih 795 milijuna bilo je pogođeno kašnjenjima i otkazivanjima u zadnji tren, pokazala je analiza istraživanja portala Airhelp.
Usporedbe radi, tijekom pretpandemijske 2019. godine, 24 posto putnika bilo je zahvaćeno kašnjenjima i otkazivanjima, od njih ukupno 1,12 milijardi. Prema studiji, tijekom ljetnih mjeseci je do 40 posto putnika imalo teškoća s letovima. Uz slabosti osoblja, ostali glavni uzroci kašnjenja bili su štrajkovi i nepovoljni vremenski uvjeti.
"Osobito je ljeto pokazalo da je osoblje zračnih luka i prijevoznika nespremno u uvjetima povećanja zračnog prometa nakon pandemije. Očekujemo nastavak negativnih trendova i u ovoj godini. Kao i u mnogim drugim industrijama, nedostatak kvalificiranih radnika i dalje je ozbiljan problem, a dodatni izazov su štrajkovi", rekao je šef Airhelpa Tomasz Pawliszyn koji je upozorio kako poboljšanja na vidiku nema ni za 2023. godinu.
Prema Airhelpu, Nizozemska je bila zemlja s najviše kašnjenja, a slijede Velika Britanija i Njemačka, dok su Krf, Frankfurt i Manchester vodeće zračne luke po netočnosti tijekom prošle godine.
U obzir su uzeti letovi koji su u polasku kasnili više od 15 minuta, kao i oni otkazani u tjednu prije planiranog polijetanja.
