.webp){kind=icon}
Tahir Gulcimen kaže da mu nevjerovatna inflacija prijeti egzistenciji dok se bori da nastavi poslovanje svog restorana otvorenog prije pet mjeseci.
''Ne mogu praviti zalihe mesa", rekao je 59-godišnjak iz Ankare, glavnog grada Turske, požalivši se na svakodnevna poskupljenja i povrća i gotovo svega ostalog potrebnog restoranu. ''Cijenu donera ne mogu mijenjati svaki dan, to je nepodnošljivo''.
Gulcimen se boji da njegovo poslovanje možda neće preživjeti do kraja godine ako se ekonomija uskoro ne stabilizira. Ali polaže nade u predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana da to popravi.
''Nisam zadovoljan Erdoganom, ali ću ipak glasati za njega'', rekao je Gulcimen, koji je na zadnja tri izbora glasao za čelnika Turske s najdugovječnijim stažem i njegovu stranku. ''Ne vidim drugog vođu koji bi nas mogao izvući iz ovog nereda''.
Opozicija bez kandidata
S obzirom da su izbori zakazani za idući juni, Erdogan nema jasnog rivala. Koalicija šest opozicionih stranaka pristala je vratiti Tursku u parlamentarni sistem vladavine iz predsjedničkog sistema koji je Erdogan uveo 2018., centralizirajući više vlasti. Ali nisu se dogovorili oko kandidata koji će ga izazvati.
To ostavlja inflaciju kao najgoru prijetnju Erdoganovom gotovo 20-godišnjem držanju vlasti. Istraživanje koje je provela anketna kompanija MetroPoll u maju pokazuje da je podrška javnosti Erdoganovoj Stranci pravde i razvoja, ili AKP-u, pala na 26,5 posto, što je blizu najnižeg nivoa od osnivanja stranke. Podrška Erdoganu iznosila je 44,4 posto.
Dok se veći dio svijeta suočava s porastom cijena povezanih s pandemijom i problemima u lancima snabdijevanja, turski problem s inflacijom uglavnom je samonametnut, što je predvidiv rezultat Erdoganovog zapovijedanja politikom centralne banke i njegovog prezira prema višim kamatnim stopama.
Uobičajeno, kada inflacija postane problem u ekonomiji, centralna banka neke zemlje će povećati troškove zaduživanja, usporavajući ekonomiju i suzbijajući potražnju kako bi pokušala obuzdati rast cijena. Turska radi suprotno.
Otkako je centralna banka snizila referentnu kamatnu stopu na 14 posto, turska se stopa inflacije gotovo udvostručila, na oko 70 posto u aprilu, najviše otkako je finansijska kriza dovela Erdogana na vlast prije dvije decenije.
Rast cijena vjerovatno se ubrzao na 74,7 posto prošlog mjeseca, prema Bloombergovom istraživanju ekonomista uoči objave službenih podataka o inflaciji u petak.
Dugo posvećen jeftinom novcu kako bi nastavio promovirati svoj model ekonomskog rasta vođen gradnjom, Erdogan je pozvao na strpljenje, rekavši da je povišena inflacija globalni problem i da je pad kupovne moći zemlje privremen. Ipak, naredna povećanja stopa od strane centralnih banaka SAD-a i drugih zemalja mogao bi dodatno oslabiti liru i pokrenuti novi porast domaćih cijena.
Kamatne stope neće rasti
Tvornička inflacija u Turskoj ubrzala se na godišnjih 122 posto u aprilu usred globalnog rasta cijena roba, vjerovatno gurajući kompanije da prebace veće troškove na potrošače i signalizirajući da najgore tek dolazi.
Erdogan ne pokazuje znakove popuštanja u svom velikom ekonomskom eksperimentu, koji se temelji na uvjerenju da više kamatne stope uzrokuju inflaciju, suprotno od onoga što biste pročitali u bilo kojem mainstream ekonomskom udžbeniku. Opozcione stranke obavezale su se vratiti političku nezavisnost i kredibilitet centralnoj banci ako dođu na vlast. I ako uspiju izbjeći zatvor.
Gradonačelnik Istanbula Ekrem Imamoglu, potencijalna predsjednička nada opozicije, suočava se s zatvorskom kaznom od čak četiri godine zbog optužbi za vrijeđanje dužnosnika biračkog odbora.
Slučaj je uslijedio nakon prošlomjesečne osude Canana Kaftancioglua, visokog istanbulskog dužnosnika glavne opozicione stranke, na gotovo pet godina zatvora pod optužbom da je vrijeđao Erdogana. Filantrop Osman Kavala, kritičar Erdoganovih autokratskih tendencija, osuđen je u aprilu na doživotni zatvor zbog navodnog pokušaja rušenja vlade.
Selahattin Demirtas, bivši čelnik turske prokurdske stranke HDP, koji se takmičio protiv Erdogana na izborima 2014. i 2018., u zatvoru je skoro šest godina zbog optužbi za terorizam.
To je proces koji anketar Ozer Sencar naziva ''čišćenjem zone'', što znači oslobađanje polja od potencijalnih prijetnji prije izbora.
"Faktori rizika se povlače sa scene", napisao je Sencar, šef MetroPoll-a, prošlog mjeseca na Twitteru. ''Ako mislite da ne možete dobiti izbore udovoljavajući javnosti, možete pobijediti izbore birajući svog protukandidata''.
