.webp){kind=icon}
Njemačka sumnja da je oštećenje plinovodnog sustava Sjeverni tok, koji se koristi za transport ruskog plina u Europu, rezultat sabotaže.
Prema njemačkom sigurnosnom dužnosniku, dokazi upućuju na nasilan čin, a ne na tehnički problem. Švedski seizmolozi otkrili su dvije eksplozije u tom području u ponedjeljak, kada su se curenja pojavila gotovo istovremeno u Baltičkom moru.
To je dosad najjasniji signal da će Europa morati preživjeti ovu zimu bez značajnih ruskih tokova plina i potencijalno označava veliku eskalaciju u širem sukobu između Moskve i ukrajinskih saveznika.
Cjevovodi su već bili izvan pogona, ali svaka nada da je Kremlj možda u nekom trenutku ponovno otvorio slavine sada je propala. Cijene plina su skočile, a Danska je krenula u jačanje sigurnosti oko svojih energetskih resursa.
"Teško je zamisliti da su to slučajnosti", rekla je Mette Frederiksen, danska premijerka, novinarima u utorak. "Ne možemo isključiti sabotažu."
Bloomberg
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da je prije rezultata istrage "preuranjeno" nagađati je li šteta povezana sa sabotažom.
Njemačko ministarstvo gospodarstva priopćilo je da istražuje tri istovremena curenja plina u Baltičkom moru iz oštećenih plinovoda Sjevernog toka. Curenja su bila toliko velika da su se vidjela na radarima plovila u blizini, istaknuli su iz švedske obalne straže.
Istraga njemačkih, danskih i švedskih vlasti je komplicirana jer su lokacije pod vodom u Baltičkom moru, rekao je njemački sigurnosni dužnosnik, dodajući da će možda biti potrebna podmornica.
Šteta bez presedana
"Šteta koja se dogodila u roku od jednog dana na tri linije plinovodnog sustava Sjeverni tok je bez presedana", rekao je operater sustava u utorak. "Trenutno je nemoguće procijeniti vremenski okvir za obnovu rada infrastrukture za otpremu plina."
Pad tlaka u ponedjeljak na dvije linije Sjevernog toka i jednoj liniji Sjevernog toka 2 ne može utjecati na opskrbu Europe plinom jer su cjevovodi u stanju mirovanja zbog invazije Moskve na Ukrajinu. Međutim, tržišta će pratiti sve naznake sabotaže.
Referentne europske cijene plina porasle su u utorak čak 12 posto, nakon četiri dana pada.
"Cijene također rastu zbog špekulacija da se radi o sabotaži, iako ostaje vrlo upitno što bi to značilo", rekao je James Huckstepp, voditelj plinske analitike EMEA u S&P Global Commodity Insights, dodavši kako su već pretpostavljali da će preostali tokovi ruskog plina u Europu pasti na nulu prije kraja godine.
Kremlj će vjerojatno zadržati vitalne protoke plina u Europu na minimalnim razinama, pojačavajući pritisak na Europsku uniju zbog njezinog čvrstog stava prema invaziji na Ukrajinu. Rusija prekida dotok plina kako bi podjarila ljutnju građana usmjerenu protiv europskih čelnika, jer im ove zime prijete nestašice energije.
Dansko ministarstvo energetike i klime registriralo je curenje plina iz Sjevernog toka i Sjevernog toka 2 u svojoj isključivoj gospodarskoj zoni u Baltičkom moru, kao i u Švedskoj.
Curenje plina također predstavlja rizik za okoliš i sigurnost. U ponedjeljak je danska pomorska uprava savjetovala brodovima da izbjegavaju područja južno i jugoistočno od otoka Bornholm nakon što je otkriveno nekoliko točaka curenja plina u blizini cjevovoda.
"Curenja plinovoda događaju se izuzetno rijetko i stoga podižemo razinu pripravnosti kao rezultat događaja koje smo vidjeli u posljednja 24 sata", rekao je Kristoffer Bottzauw, čelnik Danske energetske agencije. "Želimo temeljito nadzirati kritičnu infrastrukturu Danske kako bismo ojačali sigurnost opskrbe u budućnosti."
Švedska pomorska uprava zabranila je plovilima ulazak u područje unutar pet nautičkih milja od Sjevernog toka 1 i Sjevernog toka 2, zbog "eksplozivnog plina u blizini".
Švedska obalna straža avionom nadzire područje.
Nije otkriveno curenje Sjevernog toka u isključivoj ekonomskoj zoni Finske, rekao je telefonom Petteri Salli, odgovorni časnik u Distriktu obalne straže Finskog zaljeva.
Oštećenje cjevovoda nije imalo utjecaja na susjednu kopnenu plinsku infrastrukturu u Njemačkoj, rekao je mrežni operater Gascade.
- Uz pomoć Christiana Wienberga, Larsa Paulssona, Kati Pohjanpalo, Vanesse Dezem, Anne Shiryaevskaya, Arne Delfs i Elena Mazneva.
