.webp){kind=icon}
Predsjednica američkog Kongresa Nancy Pelosi danas bi trebala posjetiti Tajvan. Narodna Republika Kina posjet visokog predstavnika Sjedinjenih Američkih Država smatra provokacijom i zaprijetila je vojnom intervencijom ako do toga dođe.
Posjet će uslijediti tjedan dana nakon napetog telefonskog razgovora američkog predsjednika Joea Bidena i njegovog kineskog kolege Xi Jingpinga. Prema Bloombergu, čelnik Komunističke partije Kine navodno je zaprijetio Bidenu da je "odlučna zaštita nacionalnog suvereniteta i teritorijalnog integriteta Kine čvrsta volja više od 1,4 milijarde Kineza", te da će "stradati i oni koji se igraju vatrom". Prijetnju su Kinezi ponovili u ponedjeljak, kada je glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova Zhao Lijian rekao da njihova vojska neće sjediti prekriženih ruku ako Pelosi posjeti Tajvan.
Najava posjeta već je izazvala reakcije tržišta jer je Tajvan jedan od najvećih svjetskih proizvođača poluvodiča i najveći proizvođač mikročipova. Tajvanski dolar pao je ispod psihološke razine od 30 američkih dolara, za što su, osim geopolitičkih rizika, krivi i podaci o najnižoj proizvodnji u Tajvanu od svibnja 2020. Dionice tajvanskih proizvođača poluvodiča pale su jučer 0,68 posto, dok su proizvođači tehnološke opreme pali 0,76 posto . S druge strane, američki indeks poluvodiča (SOX) u posljednja je tri dana porastao za dobra dva posto. Amerikanci su prošli mjesec odobrili 52 milijarde dolara subvencija za širenje domaće proizvodnje poluvodiča, kao i Europska unija.
Pelosi bi inače bila najviše rangirana predstavnica neke zemlje koja je posjetila Tajvan od posjeta predsjednika američkog Kongresa Newta Gingricha 1997. Tajvanski mediji javljaju da se očekuje da će ona u zemlju doletjeti večeras po lokalnom vremenu i da će se sastati s tajvanskim političkim predstavnicima elite u srijedu ujutro. Njezina azijska turneja također uključuje posjete Singapuru, Maleziji, Južnoj Koreji i Japanu.
Kuha se nova vojna?
Posjet tako visokog predstavnika američke vlade gurnuo bi Kinu na rub u datoj situaciji, smatra kolumnist Bloomberg Opinion Niall Ferguson. Potpuno prisvajanje Tajvana desetljećima je bio cilj Komunističke partije Kine. Iz sporazuma između SAD-a i Kine iz 1978. godine proizlazi da SAD priznaje Kini pravo na otok Tajvan, ali da ta aneksija mora biti mirna. Tajvanci ne žele da njima vlada Kina, a potonji sastanak Pelosi s državnim predstavnicima otočke vlade vidi kao kršenje tog sporazuma. Sada postoji mogućnost da će Kina pokrenuti vojnu invaziju na Tajvan.
No, razlog za izbijanje rata leži negdje drugdje, upozorava Ferguson. Starenje stanovništva i hlađenje gospodarstva prijete dugoročnim razvojnim ciljevima kineske države – možda čak stavljajući Xi Jingpinga u poziciju u kojoj će se osjećati prisiljenim pokrenuti međunarodni vojni sukob kako bi legitimizirao i konsolidirao političku situaciju kod kuće. Potencijalna gospodarska kriza u Kini samo povećava mogućnost vojnog sukoba.
Kinezi bi na primjeru rata u Ukrajini trebali naučiti kako države i tržišta reagiraju na vojni sukob. Rusija uvozi sve više nafte i plina svom jugoistočnom susjedu zbog sankcija Europske unije. (Bloomberg)
Tijekom vikenda Kina je izvela vojne vježbe u blizini obale pokrajine Fujian, koja se nalazi nasuprot Tajvanu. Stručnjaci očekuju sličan manevar danas i sutra.
Amerikanci su u ponedjeljak pokušali smiriti situaciju. "Nema razloga da Peking koristi ovaj posjet - koji je u skladu s dugogodišnjom američkom vanjskom politikom - za sukob ili opravdanje vojne agresije", rekao je John Kirby, glasnogovornik američkog Vijeća za nacionalnu sigurnost, na konferenciji za novinare. Jednogodišnji rat između SAD-a i Kine inače bi smanjio američki BDP između pet i 10 posto, procjenjuje RAND.
Zašto je Pelosijeva posjeta Tajvanu toliko uznemirujuća za Kineze?
Nancy Pelosi nikada nije bila naklonjena Kiniu. Protivila se njezinu pristupanju Svjetskoj trgovinskoj organizaciji. Godine 1991. otišla je u Peking odati počast kineskim građanima poginulim u poznatim antikomunističkim prosvjedima na Trgu Tiananmen. Ne samo da su u političkom sukobu sa SAD-om, kineska Komunistička partija baš i ne voli Pelosi.
Ne očekuje se da će susret američkog i kineskog predsjednika dobro završiti, odnosi između zemalja su napeti. Biden također nije ukinuo carine koje je na kinesku robu uveo njegov prethodnik Donald Trump. Prognoza gospodarskog rasta Kine za ovu godinu ispod je ciljane vrijednosti od 5,5 posto koju je postavila Komunistička partija Kine. Kineski sektor nekretnina je u sve većoj krizi. (Bloomberg)
Kao predsjednica Kongresa, ona je također prva u redu za preuzimanje predsjedničkih ovlasti, ako i predsjednik i potpredsjednik Sjedinjenih Država više ne mogu obnašati dužnosti. Za Kineze njezin posjet demokratski uređenom Tajvanu, koji Kina smatra svojim teritorijem, predstavlja izravan politički napad suparničke nuklearne velesile. Vojna eskalacija sukoba imala bi tragične posljedice, pa se možemo nadati da će diplomacija riješiti situaciju.
Uz pomoć Tanie Chen, Iaina Marlowa, Billy Housea, Jenny Leonard i Debby Wu.
