.webp){kind=icon}
Osim pozitivnih klimatskih promjena, odnosno dolaska proljeća i toplijih, dužih dana, globalna ekonomska kretanja ne nude previše razloga za optimizam. Gledajući globalnu ekonomiju i finansije, već skoro godinu dana inflacija se nameće kao ključni problem, a vodeće centralne banke u svijetu nastoje ju svesti u željene okvire, pri čemu bi htjele izbjeći i dublju recesiju.
Posljednjih desetak mjeseci se odvija klackalica između povećanja referentnih kamatnih stopa s jedne strane i osluškivanja reakcija berzanskih indeksa s druge strane i, kada smo već pomislili da bismo ipak mogli proći nekažnjeno za svu monetarnu raskoš Covid perioda, iznenada, kao mali crni labud, stiže vijest o padu dvije značajne banke: američke Silicon Valley Bank i evropske Credit Suisse.
Kolaps Silicon Valley Bank je, zbog relativno živog pamćenja na finansijsku krizu i recesiju iz 2008. godine, uzrokovao značajnu zabrinutost javnosti, a nelagoda se zahvaljujući brzini savremenih digitalnih kanala komunikacije polako pretvarala u blagu paniku koja je mogla, u nekom čudnom scenariju, rezultirati možda i "savršenom olujom" koja znači slom cjelokupnog globalnog finansijskog sistema.
Panika je najveći neprijatelj finansijskog sistema, ona nije uvijek domena racionalnog, a nakon određene tačke više nema mogućnosti da se kontroliše, stoga je veoma važna brza i snažna regulatorna reakcija. U slučaju Silicon Valley Banka, desilo se upravo to, regulatorne i potporne institucije poput osiguravatelja depozita FDIC (Federal Deposit Insurance Corporation) i sveprisutnog Feda, su promptno reagovale, što je omogućilo da se, barem privremeno, umanji zabrinutost javnosti i spriječe negativne posljedice po cijeli bankarski sistem.
Izolovan slučaj?
Da li ipak trebamo strahovati da pad ovih banaka predstavlja uvod u nešto više i gore? Optimisti smatraju da je pad Silicon Valley Banka izolovan slučaj banke koja po svojoj veličini ne spada u top deset banaka u SAD-u i čiji kolaps ne bi izazvao toliko pažnje da banka nije povezana sa Silicijskom dolinom i nekim slavnim klijentima poput Elona Muska.
Oni će reći da nijedan bankarski sistem nije toliko ovisan o banci koja je tek šesnaesta po veličini. S druge strane, pesimistični analitičari ukazuju na moguću analogiju kolapsa Silicon Valley Banka sa slučajem iz 2007. godine, koji se odnosi na propast britanske Northern Rock banke, što su mnogi autori kasnije opisali kao rano upozorenje na Veliku krizu iz 2008. godine.
Damir Bećirović
Pesimisti se plaše da propast Silicon Valley Banka, poput slučaja Northern Rock banke, ukazuje na to da postoji za sada nevidljiva, krupna sistemska pogreška i poremećaj koji mogu urušiti cijeli finansijski sistem. Iako se ipak čini da je požar lokalizovan, nije pametno potpuno odbaciti mogućnost iznenadne oluje koja je za sada negdje skrivena, a koja bi mogla razbuktati plamen. Da bismo mogli donijeti realniju procjenu dešavanja u budućnosti, treba posmatrati na koji način se ključne institucije na finansijskom tržištu u ovom momentu ponašaju.
Dakle, u svjetlu naglog kolapsa Silicon Valley Banka i straha da bi se zabrinutost deponenata mogla usmjeriti i na druge regionalne banke, održan je dugo očekivani sastanak Feda, koji je ponovo podigao svoju ključnu kamatnu stopu, ovaj put za 0,25 postotnih bodova. Sama odluka naglašava jasnu predanost Feda da nastavi borbu protiv inflacije, a zanimljiv je podatak da je referentna stopa Feda porasla na interval između 4,75 posto i 5 posto, što je njen najviši nivo još od 2007. godine.
Sve dođe na naplatu
Međutim, iz izjava čelnog čovjeka Feda Jeromea Powella može se iščitati da je Fed, ipak, ozbiljno shvatio opasnosti nastale usljed nestabilnosti i potencijalne krize u bankarskom sektoru, i da je najnovije povećanje referentne kamatne stope ipak niže od onog što je Fed prvobitno planirao, a na samom sastanku se raspravljalo i o prijedlozima da se pauzira rast referentnih kamata.
Iako se poručuje da je bankarski sistem stabilan, opreznost Feda ukazuje na to da ni oni nisu 100 posto u uvjereni u to. Dakle, bankarski sistem će iz ovih dešavanja ipak ponijeti određene ožiljke, koji će se vjerovatno iskazati kroz konzervativniju politiku kreditiranja i rast kamatnih stopa, a što će se negativno odraziti na privredni rast.
Ako se desi značajnija recesija, monetarne vlasti neće više moći insistirati na restriktivnoj politici rasta referentnih kamata, što bi moglo dati zraka inflaciji da se ponovo razmaše. Realno je očekivati veoma neizvjesnu godinu, a ako se i izvučemo ove godine, uvijek će pogreške monetarne i ekonomske politike koje ne uvažavaju realnu ekonomiju doći na naplatu. U ekonomiji nema "besplatnog ručka", samo je problem ko ga plaća.
Damir Bećirović je ekonomski analitičar i profesor na Internacionalnoj poslovno-informacionoj akademiji u Tuzli.
Sadržaj, stavovi i mišljenja izneseni u komentarima objavljenim na Bloomberg Adriji pripadaju autoru i ne predstavljaju nužno stavove uredništva Bloomberg Adrije.
