.webp){kind=icon}
Prošle godine globalnu ekonomiju potresla je velika energetska kriza. Cijene nafte, plina i električne energije porasle su na rekordne nivoe kako su se ekonomije počele ublažavajući mjere uvedene zbog pandemije koronavirusa. Ove godine situacija je dodatno pogoršana ruskom invazijom na Ukrajinu.
Skoro neprimijetno, cijene terminskih ugovora za kraj 2022. i posebno za 2023. značajno su porasle, najavljujući novi rast računa za struju. U nekim su slučajevima terminski ugovori dosegli rekordne nivoe s rastom cijena od oko 40 posto u zadnja dva mjeseca.
Domaćinstva u zemljama Evropske unije i Velike Britanije već se spremaju za cjenovni šok od ove jeseni.
Rast cijena struje u Bosni i Hercegovini već su osjetili privrednici, kojima su od januara 2022. računi skuplji za 20 posto. Od decembra prošle godine, vlasti uvjeravaju građane da struja neće poskupiti za domaćinstva. Međutim, trenutna situacija u svijetu, te rast inflacije signalizira da su korekcije cijena moguće.
''Činjenično stanje je sljedeće - BiH su potrebne energetske reforme. Treba krenuti, od nove strategije razvoja energetike koja bi trebala biti usklađena sa svim trendovima koji se dešavaju u svijetu. Također, moramo završiti započeti proces liberalizacije, moramo trgovati na berzama - moramo se povezati sa berzama u EU i regionu. Dalje, moramo donijeti čvrstu odluku da idemo u energetsku tranziciju, a to znači supstituirati proizvodnju električne energije iz fosilnih goriva'', kazao je za portal Klix.ba, Mirza Kušljugić, doktor elektrotehničkih nauka.
Najvažnija reforma od koje, prije svih, treba krenuti, jeste povećanje energetske efikasnosti u domaćinstvima i javnim ustanovama, jer je to, prema riječima Kušljugića, najdemokratičnija mjera koja bi se trebala primjenjivati.
"Nešto od ovih reformi stoji u strateškim dokumentima, konkretno u strategiji razvoja FBIH za period 2021-2027. Potrebno je to implementirati", poručuje Kušljugić.
Pročitajte više: Novi zakon o električnoj energiji omogućit će sigurno snabdijevanje tržišta
'Reformski zakoni za čistu energiju su usklađivanje s EU'
Kušljugić naglašava da potrošači cjenovne signale shvataju tek onog trenutka kad je cijena električne energije skočila.
"Onog trenutka kad je cijena električne enegije za potrošače skočila 20 posto uočili su, prije svega male i srednje firme, da je neophodno da nešto ozbiljnije rade po pitanju energetike konkretno elektornegetike. Ja koliko znam, postoji jedan značajan, intenzivan proces izgradnje solarnih elektrana. Za domaćinstva su potrebne subvencije. Vlada FBiH bi trebala subvencionirati posebno one koji su ugroženi. To je jedan kompleksan proces koji može da uspije i da rezultira energetskom nezavisnošću samo ukoliko se svi segmenti koordiniraju, a prema trenutnom stanju u čitavom regionu, vlade nemaju ni vizije ni kapacitete da to provedu. Bojim se da bez provođenja reformi idemo u postepeni scenario nekontrolisane tranzicije. To je slično procesu privatizacije i nekim drugim tranzicijama koje smo prošli u posljednjih 30 godina", pojašnjava Kušljugić.
Do drastičnih povećanja električne energije neće doći jer je to proizvodni resurs u BiH i moguće je, vjerovatno, u narednih dvije do ti godine držati pod kontrolom, tvrdi Kušljugić, ali da se u nekom dugoročnom periodu mogu javiti određeni problemi.
"Dugoročno i tu možemo očekivati značajne probleme, a rješenje je ono što je paradokaslno u razvijenim zemljama - podrška programima racionalnijeg i efikasnijeg korištenja energije. Vrijeme jeftine energije iz fosilnih goriva je iza nas", tvrdi on.
S obzirom da je ovo izborna godina, Kušljugić kaže da i ako dođe do porasta cijene električne energije, to će biti zbog ekonomskih aspekata, a ne stranke koja je na vlasti. Također, naglašava da od političkih stranaka ne treba puno očekivati jer pitanje je da li su uočili da su energetika sigurnost i energetka tranzicija ono što predstavlja okosnicu održivog razvoja.
''Prema informacijama koje ja imam, ovaj strateški aspekt ekonomije nije fokus interesovanja političkih partija što znači da će odluke najvjerovatnije donositi paušalno, ad hoc, a to je najgora moguća opcija", zaključuje Kušljugić.
